Nema spasa za žumberačke šume
Sječa bez kontrole i zaštite našeg prirodnog bogatstva
Govorit ću o ružnim stvarima na Žumberku. Kako kraj može biti lijep, ako se suma siječe bez kontrole? Posjedujem 200 fotografija žumberačkog kraja, na kojima se vide i nekadašnje šume, a od toga je na pola njih sada šikara. Cijela šumska površina Žumberka iznosi cca 14 426 hektara i zar su baš morali posjeći šumu iznad sela Grič, na 771 metara nadmorske visine, kraj sela koje je najviši dio naseljenog dijela Žumberka? Sada će snijeg biti deblji, puhat će jači vjetrovi i nestajat će voda. Mi smo reagirali, ali uzalud. Iza brda teren je sada kamenit, što znači da tamo nikad više neće narasti bukve.
Slično je niže prema Osunji, Gluvaku, Kalovki, Pećnu...
Šumari govore da je šuma njihova, što je, nažalost, točno. Njima je dana na upravljanje, ali uz to postoji nacionalna politika i strategija u kojoj piše na stranici broj 7 pod B - da kraj mora imati od toga koristi, a Žumberak to nema.
Žumberčani su tražili 2% vrijednosti još 60-ih godina od posječene drvne mase, ali vlasti to nisu dozvolile. Najviše drvne mase posječeno je u središnjem dijelu pa sve do granice sa Slovenijom.
Zahvaljujem Žumberčanima koji su potpisali peticiju, njih 237, da se šuma prestane ovako nasilno i nekontrolirano sjeći.
Još moram spomenuti bivše prekrasne šume u gori Blaževo brdo, koje je eksploatirano 20 godina, s visokim bukvama koje su zvali kraljice ili dame - visoke i lijepe, široke i do 2 metra o visoke do 60 metara.
Ove bukve su ukrašavale izvor, koji je dolje niže stvarao veliku buku. Ni načelnik Općine Žumberak Šiljak, koji je dobar čovjek, očito ne može ništa učiniti za spas šuma na Žumberku.
Dragica Knežević
Napiši pismo