Nedoumice oko samoborske zaštitnice
Sveta Anastazija ili sveta Ana?
Svjetiljku u noći, kontakt emisiju na Hrvatskom katoličkom radiju, već godinama slušaju i mnogi Samoborci. Uređuje ju i vodi vlč. Antun Sente, rektor Nacionalnog svetišta svetog Josipa u Karlovcu i župnik župe Blažene Djevice Marije Snježne na Dubovcu. Teme se izmjenjuju iz utorka u utorak, prigodne su ili jednostavno inspirirane zgodama iz života dubovačkog župnika. Prošlog je utorka (29. svibnja)u 22.30 proslava Majke Božje od Kamenitih vrata, zaštitnice grada Zagreba, bila poticaj vlč. Antunu da predloži temu o zaštitnicama gradova. Potkraj emisije javila se i Štefica iz Samobora. Pomislih, super, neka netko i našu svetu Anastaziju spomene. A kad ono, krene priča o sv. Ani. A ja slušam, pa ne vjerujem. Naravno, ne može župnik iz Dubovca znati zaštitnike baš svih gradova, pa je povjerovao Samoborki Štefici. Ali ja joj nisam povjerovala!
Uguglala sam „zaštitnicu Samobora“, ali linkovi su bili podijeljeni između sv. Anastazije (17) i sv. Ane (9). Za svaki slučaj šaljem poruku Radovanu Libriću. Trgla ga je iz prvoga sna, no potvrdio je – sv. Anastazija je naša zaštitnica! Ali, kad je čuo o čemu se radi, kao da ni on više nije bio u to siguran, pa je nazvao vlč. Antuna, koji je već sa zagrebačke Šalate krenuo put Karlovca. A velečasni mu veli – pa tak' piše na službenoj stranici grada! Ja pak tamo nisam uspjela pronaći podatak o zaštitnici Samobora, pa sam u Grad poslala e-mail, (info@samobor.hr), a odgovor još uvijek čekam.
Radovan me usput podsjetio na anegdotu mons. Mije Gorskog, pomoćnog biskupa zagrebačkog, koji je 1997./1998. bio upravitelj župe sv. Anastazije. Pitao je ljude na Trgu kome je posvećena naša župna crkva... Začudio se kad je shvatio da ljudi ne znaju, baš kao što se i vlč. Antun Sente čudi kako netko zna tko je zaštitnik Irske, a ne zna da je Hrvatski sabor još 1687. g. proglasio sv. Josipa zaštitnikom Hrvatske (slavimo ga 10. lipnja).
Uglavnom, zbunili su me i Štefica i vlč. Antun i Radovan, pa sam uzela u ruke knjigu „Samobor“, izdanu 1942. godine. Na 77. str. u tekstu Vjekoslava Noršića „O samoborskoj župi i župnoj crkvi“ piše: „Tjelo ove svetice bilo je u 9. stoljeću uz velike svečanosti preneseno iz Carigrada u Zadar. Ta je svetica zaštitnica zadarske biskupije i katedrale (sv. Stošija). Vjerojatno je, da su tadanji Samoborci pod dojmom onih svečanosti i potpadajući u crkvenom pogledu pod tamošnju biskupiju, izabrali si za zaštitnicu svoje župe sv. Anastaziju.“
Naravno, Samoborcima je posebno draga i srcu prirasla i svetica Ana, koju slavimo u srpnju pokraj opjevane kapele. A budući da se ranije Dan grada vezao uz blagdan sv. Ane, ne čudi što su je neki radi toga smatrali zaštitnicom grada Samobora. Lijepo je to objasnio Ivan Kreutz, nekadašnji kolumnist Glasnika Samobora i Sv. Nedelje, 9. kolovoza 2007. godine: „Ove su godine bili fuzionirani gradski praznik i crkveni blagdan Samobora, Dan Grada i čašćenje sv. Ane. Točnije, Dan Grada premješten je u termin blagdana sv. Ane. I mnogi vjernici su uvjereni kako je to učinjeno, jer je sveta Ana zaštitnica Samobora. Možda i stoga, jer je kardinal Bozanić (kako je zabilježio naš izvjestitelj s ovog skupa) ˝pozdravio sve hodočasnike koji hodočaste Svetoj Ani, koji su je izabrali na neki način za zaštitnicu svoga grada˝. Zvuči demokratski, ali zaštitnica Samobora usprkos svemu ostaje sveta Anastazija, svetica kojoj je i posvećena samoborska župna crkva i na čijem se području ovo misno slavlje održalo.“
Gordana Ivir
Napiši pismo