Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Lijepo Vas objavještavamo da bumo još malo gradili

Tko to može opravdati?!

Ovih smo dana, svi u cijelom susjedstvu dobili sljedeću obavijest: Poštovani susjedi, obavještavamo Vas da počinjemo s izvođenjem radova na izgradnji stambenih zgrada, sukladno dobivenim građevinskim dozvolama, u Ulici Lešće...

Sve bi to bilo lijepo i korektno prema susjedima, kada bi te stambene zgrade bile u skladu s postojećom prostornom dokumentacijom – od PUP-a, GUP-a do UPU-a.

Naime, tim dokumentima točno je definirano što se na tom prostoru može graditi. To su obiteljske kuće s najviše dva stana, veličine podrum, prizemlje i kat. Nikako ne neki stambeni nizovi (što predviđeni u stvari jesu), oblikom neprimjereni za ovo područje, a prvenstveno predviđeni za prodaju. Koliko i po kojim kriterijima su usuglašeni s navedenom prostornom dokumentacijom? Lokacijom, oblikom, volumenom, brojem stanova, potrebama tržišta?

Želim napomenuti da takvom izgradnjom na pojedinim neizgrađenim dijelovima naselja, kao i izgradnja novih naselja predviđenih prvenstveno za tržište, a da se ne osiguravaju u gradu nova radna mjesta za potencijalne kupce stanova u takvim novoizgrađenim stambenim zgradama ili novim naseljima, je u najmanju ruku nekorektno prema potencijalnim kupcima.

Postojala je kod nas u Samoboru veoma dobra tradicija gradnje. Još su Škaberna i Prohaska gradili u Žumberačkoj ulici vile za svoje službenike u tadašnjoj tvornici cementnih proizvoda, današnjoj Samoborki. Fotokemika je svojevremeno izgradila nekoliko objekata, Kristal također, da ne nabrajam dalje.

Radnici su uplaćivali u stambene fondove, pa su zahvaljujući i tom vidu štednje gradili kuće. Ali, bili su zaposleni u našem gradu, nisu bili podvrgnuti torturi svakodnevnog putovanja do radnog mjesta u Zagreb, gužvama na cesti, što današnji investitori ovakvim načinom građenja upravo rade. Ispada da je najvažniji u cijeloj priči profit. Jer, zašto se u današnje vrijeme, barem dosada, nije našao neki investitor koji u našem gradu podiže neki radni pogon, tvornicu, pa da uz to gradi stanove za potrebni kadar?

Znam ljude koji su svoje stanove u Zagrebu ostavili svojoj djeci, a za život u mirovini doselili u naš grad, da uživaju u prirodi i cvijeću svoje okućnice.

Takav treba biti naš grad, a ne gradilište stambenih objekata s vječno iznerviranim građanima radi prometnog povezivanja stan - radno mjesto - čas će ih smetati kiša, pa snijeg, pa gužva na cesti...

Konačno, nema toliko dugo da smo krivili Županijski ured za graditeljstvo za izdavanje građevinskih dozvola protivno dogovorenim i prihvaćenim prostornim dokumentima. Sada imamo gradski odjel koji obavlja te poslove, a ispada da se dozvole i dalje ne izdavaju prema tim prihvaćenim osnovnim prostornim dokumentima, već prema željama investitora. (Neki ih onda s pravom nazivaju građevinskom mafijom).

Slično je i kod davanja dozvola za adaptaciju nekog objekta (latinski: ad+aptus), što bi u arhitekturi, da ne velim zgradarstvu, podrazumijevalo uređenje i prilagodbu postojećeg objekta novim potrebama vlasnika na način da se bitno ne mijenja objekt, već da potrebne dopune i prilagodbe budu usklađene sa susjednim objektima, ali sve u okvirima odredaba propisanih u prostornoj dokumentaciji.

Međutim, što se događa? Dok neki zaista poštuju i adaptiraju objekt tako da ostane u istim gabaritima i usklađen sa susjednim obiteljskim kućama, drugi pod nazivom "adaptacija" kupuju stariju obiteljsku kuću (podrum, prizemlje) ruše do temelja, pa na toj parceli izgrade višestambenu zgradu (vjerojatno) za tržište (podrum, tri etaže) nekoliko puta veću od porušene, a barem deset puta veće brutto površine i sve to na području određenom za izgradnju obiteljskih kuća s najviše dva stana.

Na kraju, koliko je god dobivena obavijest civilizacijska, je li i izgradnja tih triju objekata u skladu s civilizacijskim tekovinama? Ili, tko može i na koji način opravdati izgradnju tih i takovih objekata u našem gradu, poštujući odredbe spomenutih prostornih dokumenata?

Branko Adamek

• 09.03.2011.
• Komentirajte članak
• Pregled komentara (64)