Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Kako u malo kvadrata natrpati što nam treba

Žalosno, gospodo "djelatnici POU Samobor"

Žalosno je vidjeti i čitati kako uvaženi «djelatnici POU Samobor» nisu razumjeli ništa od onoga što je na javnoj prezentaciji projekta Kulturno-komercijalnog centra pokušala reći «većina slobodnih mislilaca (ne mislioca!) ovoga grada», odnosno, «dežurne kulturnovapijuće narikače», kako su nas posprdno nazvali. Čovjek bi pomislio da poslenici u kulturi razlikuju govor o emotivnim značenjima simbola tradicije i nasljeđa od racionalnog govora o praktičnim rješenjima nekog problema. A oni bi među prvima trebali znati da je odnos prema mjestu, gradu, zavičaju… ponajprije emotivan, duhovan, a ne racionalan. Usput, čini se da baš pretjerano nisu «doma» ni s poviješću zgrade u kojoj rade, a niti s poviješću ustanove u kojoj rade, pa onda i nemaju prema tome neki odnos.

No, kako je sasvim očito da je njihova namjera bila napisati pismo podrške, a ne argumentirano raspravljati o problemu, ne treba im zamjeriti. Oni su, kako je na samome skupu rečeno, marljivo pobrojali što sve Samoboru od kulturnih prostora treba. I tu su, vjerujem, bili temeljiti.

Nažalost, i dalje ostaju naivni, pa misle da će se te njihove želje najbolje ostvariti predloženim projektom Kulturno-komercijalnog centra. A to smo im mi pokušali pokazati da neće i da će na kraju biti razočarani.

Jedna je stvar sasvim jasna iz cijele prezentacije. Sadašnja gradska vlast, koja je kreator projekta, nema nikakve namjere za kulturu u Samoboru dati i jedan novi četvorni metar zemljišta ili izdvojiti i jednu lipu iz gradskog proračuna. Lijepo se vidjelo da je za kulturni centar predviđena samo postojeća građevna parcela na kojoj je sadašnji Hrvatski dom. A za nju je pisalo (prezentaciju i cijeli projekt navodim po sjećanju, jer nisam nigdje uspio doći do pisanoga teksta) da ima 800 m2. Izvan te parcele mjesta za kulturu nema. Dalje, budući privatni partner će uložiti barem 4 milijuna € u zajedničku tvrtku s Gradom Samoborom (Grad će, valjda, uložiti zemljište), koja će se baviti izgradnjom Kulturnoga centra i uređenjem zelenih površina. Kulturni će se centar najkasnije po završetku gradnje prenijeti u vlasništvo Grada. Što će s tom zajedničkom tvrtkom biti dalje, ne zna se. Zna se samo da buduća zgrada neće biti gruntovno vlasništvo POU Samobor kao sadašnja, već vlasništvo Grada. Stoga ponavljam, Kulturni centar nije cilj, nego izlika, kukavičje jaje u ostvarenju, po svemu sudeći, nekog drugog, nama nedohvatljivog i neshvatljivog cilja.

Kako kažu poštovani djelatnici POU Samobor, «Grad je spreman izgraditi novi kulturni centar, a to znači veliku dvoranu za koncerte i kazališne predstave, modernu kino dvoranu i još jednu dvoranu za ostale sadržaje; veliku dvoranu Galerije Prica, te manju galeriju za amaterske i ostale izložbe... I sve to skupa sa svim suvremenim pratećim prostorima, učionicama, uredskim i skladišnim prostorijama.» A bit će to, prema riječima zamjenika gradonačelnika, g. Mastena, i kongresni centar, jer se namjerava u tako velebnim prostorima razvijati i kongresni turizam! Prema prezentaciji, Kulturni će centar imati dvoranu od oko 450 – 500 mjesta, zatim koncertnu dvoranu oko 200 m2… sve na 3200 m2 bruto površine u četiri etaže nestandardnih visina, ali maksimalne visine zgrade do 15 metara. Dakle, onih 800 m2 x 4 = 3200 m2! Pretpostavimo da će visina pojedine etaže biti oko 3,4 -3,50 m, jer valjda će zgrada imati i neki kosi krov. Pa, hajdemo redom!

Od bruto površine kod ovakvih zgrada na zidove i prezide otpada oko 15%. Budimo skromni, pa recimo da će to kod nas biti svega 10%. Ostalo nam je 2880 m2. Za dvoranu od 450-500 mjesta treba oko 500 m2, jer osim stolaca treba i prostor za prolaze. Dvorana će zauzeti dvije etaže po visini, a zbog kosine gledališta može se dodatno koristiti još maksimalno 30% jedne etaže. To znači da će dvorana uzeti 850 m2, pa nam je ostalo 2030 m2. No, u dvorani treba i pozornica za kazališne predstave, prava, suvremena, a ona zahtijeva barem prostor od 16 x 16 m, odnosno 256 m2. Ali, pozornica se proteže kroz prostor dvorane, ali ide i u najgornju etažu zbog kupole, cugova, rasvjete i opreme pozornice, a ide i u podrum, jer se pretpostavlja da će onda ta pozornica imati i propadalište, možda i okretnu scenu… dakle, stigli smo do 256 m2 x 4 = 1024 m2. Ostalo nam je samo 1006 m2!! A ako u dvoranu hoćete smjestiti 450-500 gledatelja, onda morate imati i predvorje u koje oni stanu. Dajmo im barem pola kvadrata po tijelu i već smo potrošili barem 250 m2. Sad smo na svega 756 m2. Suvremena dvorana ima i garderobu. Da smjestimo samo 200 kaputa na razmak od 10 cm, treba nam 20 metara u dužinu, a pola metra u širinu. Trebaju i garderobijeri nekuda hodati, a treba im valjda i neki pult, dakle barem širine jednog metra na tu dužinu. Kako god organizirali prostor, za garderobu će vam otići 30 m2. Trebaju nam i pošteni, uredni i prostrani zahodi za takav broj posjetitelja. Svakom spolu treba oko 40 m 2. Sve skupa, 110 m2. Sad smo ostali na svega 646 m2. Bio bi red da takva dvorana ima i neku kavanu, barem Za posjetitelje trebaju i stube na drugu etažu, barem dva metra široke. Za tu visinu treba barem 20 stuba, širokih po 30 cm, u dva kraka i podest širine dva metra između krakova. To je barem 40 m2. A trebaju i stube na treću etažu, pa projekcijska kabina, pa kabina za rasvjetu, kabina za ozvučenje, pa servisni hodnici i servisne stube s obje strane dvorane po svim etažama, pa zahodi za izvođače, pa zahodi za osoblje, pa garderobe za izvođače, pa evakuacijski hodnici i nužni izlazi, pa kancelarije, pa blagajne, pa spremišta, pa kotlovnica… frcaju kvadrati!

Dakle, poštovani djelatnici, ono što smo mi na javnoj prezentaciji govorili jest da se na postojećoj lokaciji može napraviti samo jedna pristojna, suvremena, dobro opremljena dvorana. A za sve ostalo treba naći novo zemljište, kako za koncertnu dvoranu, tako i za galeriju i sve ostalo što ste vi marno pobrojili. Pitanje je je li vrijedno toliko toga žrtvovati i pokloniti nekome za ono što se objektivno može dobiti, ili se možda može temeljitom rekonstrukcijom i adaptacijom postojeće zgrade dobiti isto, a pri tome nastojati sačuvati sve ono što predstavlja neku vrijednost, materijalnu, povijesnu, duhovnu, emotivnu… jer to je ono što čini jedan grad, a ne pusti kvadrati i zgrade! Ovako, dat ćemo mnogo za skoro ništa.

Tek usput, samo malo razmišljanje o hotelu na parkiralištu. Za kongresni turizam (a to je razlog zašto hotel mora biti baš tamo), da bi se iskoristili kapaciteti predviđene dvorane, taj bi hotel morao imati barem 250 soba! Izračunajte sami koliki bi to neboder morao biti!

Miroslav Burić

• 04.06.2008.
• Komentirajte članak
• Pregled komentara (7)

Koga mi to i što plaćamo?

Samoborček je drastično bolji!

Da li netko zna odgovor na pitanje koliko usrani Autoturist ima autobusa sa klimom? Naime u ovim vručim danima u zg nas vozi U. Autoturistov bus koji ima razbijenu prednju šajbu i nema klime. Za šta ih plaćamo? Ko tu koga krade? Zašto Samoborček ima drastično bolje buseve?

osmi putnik

• 04.06.2008.
• Komentirajte članak
• Pregled komentara (1)

Brzi odgovor djelatnicima POU Samobor

Trg Matice hrvatske ostat će isti!

Poštovana gospodo, nepotpisani djelatnici POU Samobor!

S obzirom da sam jedan od inicijatora skupljanja potpisa protiv devastacije Trga Matice Hrvatske (a ne kako vi to paušalno nazivate „rušenja kina“), osjećam se prozvanim u Vašem reagiranju koje usput, pouzdano znam, ne odražava mišljenje svih Vaših djelatnika. No, nije to ni važno. Važno je da svjesno pokušavate nametnuti nepostojeću krivnju „kulturnovapijućim narikačama“ što god bi to trebalo značiti, jer se mi tobože zalažemo protiv kulture, protiv napretka Samobora itd.

Na sreću, Samoborcima je kristalno jasno da su potpisivanjem peticije pokazali svoje neslaganje sa izgradnjom bilo kakvog poslovnog ili stambenog kompleksa na Trgu Matice Hrvatske (a ne protiv izgradnje kulturnog centra) a Vaši pokušaji insceniranja nekakve tobožnje manipulacije „naivnih“ građana koji su osjetljivi na svoje derutno kino, za Samoborce su prije svega ponižavajući i uvredljivi. Samoborci nisu zaslužili da ih se tako podcjenjuje i smatra naivnima i glupima pogotovo ne od strane onih koji žive na njihovoj „grbači“ ili onih koji su jučer došli u naš Grad iz raznih „malih mista“, pa nas sad pokušavaju „kultivizirati“. Samobor nikada nije bio nikakvo „malo misto“ nego srednjoeuropski grad i to još u vrijeme dok su zavičaji „docenata“ bili pod gustom maglom tursko-orjentalnog „kulturnog“ kruga.

Spominjete neka prošla vremena, neke neostvarene projekte? Opterećenje vlastitim tradicijskim nasljeđem? Ja smatram da ni jedan Samoborac nije opterećen svojim kulturnim nasljeđem, dapače siguran sam da se svi ponose njime. Iskorak naprijed? Kamo gospodo? Na najboljem smo putu da postanemo samo još jedno obično predgrađe velikog Zagreba, spavaonica i skladište u koje više nitko neće osjećati zadovoljstvo svratiti i diviti se ljepotama, miru i šarmu kakav krasi Samobor već najmanje stotinu godina. Jeste li čuli da u primjerice Veliku Goricu vikednom kreću kolone turista da bi barem popili kavu? Ili u Zaprešić? Ne gospodo, turisti dolaze u Samobor, između ostalog i zbog predivnog Trga Matice Hrvatske kojeg se, eto, Vi svojski trudite upropastiti.

Naše najnovije generacije, poznato je, kulturno se nadahnjuju turbo folkom i razbijanjem „križnih puteva“ ali nisam čuo da ste Vi, zagovaratelji kulture pokušali dignuti glas protiv ovakve očite kulturne i kulturološke degradacije mladih Samoboraca. Možda je to u nekim „malim mistima“ doista kultura, ali budite sigurni da u Samoboru nije. Nije mi poznato da li smatrate da u kulturu, recimo kulturu 21. stoljeća, spadaju i osnovne životne potrebe svakog domaćinstva kao što su priključci na vodovodnu i kanalizacijsku mrežu. Znate li koji postotak stanovnika Samobora nema tu kulturnu privilegiju? Zašto ne pokušate izboriti koji kulturni pomak i za te naše stanovnike?

Kažete da je Samobor narastao i postao suvremen? A kakav li je to po Vama, onda bio prije? Malen i zaostao? Nevjerojatno! Trebam li započinjati priču o kompleksima, sukobu civilizacija ili možda o Sterijinoj tikvi? Sterija je bio doduše i sam potomak balkanskih doseljenika koje je na sjever poveo Arsenije III (prezime mu ne želim spominjati da ne bi bilo insinuacija), ali vrlo dobro je opisao poznati i neuništivi „gen“ koji se među ostalim odlikuje i nevjerojatnom bahatošću i ohološću, da ne spominjem dalje...

Uostalom, pričamo o kulturi odnosno Vi pokušavate skrenuti temu na kulturu, a kultura je na zadnjem mjestu onih koji su zagovarali cijeli taj famozni projekt. Mjesta za novi kulturni centar u Samoboru ima poprilično, prostora za dogovore sa privatnim investitorima još i više. Pa čak se usuđujem reći da ima i dovoljno novaca i da bi se sve potrebe „kulturnjaka“ mogle zadovoljiti iz vlastitog proračuna. Pokušajte samo izbrojiti koliko je ljudi zaposleno u Gradskoj upravi, Komunalcu i ostalim institucijama koje su na gradskim „jaslama“, u posljednje 3 godine. Neka ih je samo 20 (a više je) i neka imaju samo 7.500 kn bruto plaće (a imaju više), pa pomnožite to sa 12 mjeseci pa sa tri godine. Dobit ćete pola novog kulturnog centra!

Dakle, laž je da je „Grad spreman graditi novi kulturni centar, veliku dvoranu za koncerte i kazališne predstave, modernu kino dvoranu i još jednu dvoranu za ostale sadržaje; veliku dvoranu Galerije Prica, te manju galeriju za amaterske i ostale izložbe... I sve to skupa sa svim suvremenim pratećim prostorima, učionicama, uredskim i skladišnim prostorijama“ kako ste Vi to lijepo nabrojali. Sve to zajedno jednostavno ne stane u 800 m2 bruto razvijene površine. Grad je samo spreman tu izgradnju, u daleko manjem opsegu od Vaših podataka, prepustiti privatnom investitoru a za uzvrat pokloniti mu i 10.000 m2 najvrijednijeg samoborskog zemljišta gdje bi onda niknuli stambeno poslovni kompleski, hotel, podzemne garaže i slični „kulturni“ objekti koje bi naravno koristio upravo privatni investitor.

Kako pouzdano znam da naši, odnosno i Vaši gradski poglavari nisu skrenuli s uma, ostaje mi zaključiti kako se onda radi o u najmanju ruku sumnjivom projektu, gdje se u konačnici ne bi znalo „tko pije a tko plaća“. A takav, dobro poznati balkanski sustav poslovanja, idealna je situacija za one koji love u mutnom i kojima je do kulture stalo kao do lanjskog snijega.

Na kraju, ako i ovo moje reagiranje nekima od Vas isuviše odiše politikom, htio bih Vas samo podsjetiti da su svoje mišljenje o cijeloj „stvari“ na javnoj tribini izrekli i vrlo ugledni samoborski intelektualci, neovisni o svakoj politici. Njihovo mišljenje ste čuli i Vi i gradski oci i nadam se da ste dobro shvatili što su Vam željeli reći. No pasaran! Novi kulturni centar sa svim pratećim sadržajima će Samobor dobiti u dogledno vrijeme, za to ću se svim silama i ja osobno zalagati, ali on sigurno neće biti na jednom od najljepših samoborskih trgova. Trg Matice Hrvatske će ostati isti onakav kakav ste ga zatekli dolaskom u naš grad i takvog ćete ga gledati kad jednom opet budete samo posjetitelji u našem Samoboru.

Krešo Beljak

• 04.06.2008.
• Komentirajte članak
• Pregled komentara (21)

Otvoreno o kulturnom centru

Odgovor kulturnovapijućim narikačama

Promišljajući o situaciji u kulturi u Samoboru, nikako se ne možemo oteti dojmu da se poznata rečenica „kruha i igara“ odnosi upravo na naše malo misto. Bura koja se digla oko izgradnje novog kulturnog centra u glavama većine slobodnih mislioca ovoga grada, nudi usporedbu s Ivicom iz priče Ivica i Marica. Ivica je naime za sobom bacao mrvice kruha kako bi se mogao vratiti u sigurnost i toplinu svog doma. Skupljanjem potpisa protiv rušenja kina ili, bolje rečeno, starog vatrogasnog doma, (projekt koji nije realiziran do kraja ni tada), dežurne kulturnovapijuće narikače žele, idući tragom svojih mrvica, učiniti istu stvar: vratiti Samobor u ona lijepa dobra stara vremena kad su i oni bili mladi u prošlo stoljeće.

Sama rečenica „Srušit će nam naše kino“ dovoljna je da pokrene svakog pravog Samoborca i onog koji se takvim osjeća, da nešto kaže „o toj sablažnjivoj i nemoralnoj ideji“ jer su svi oni rasli i srasli s kinom i kulturom tijekom godina u jednu javnu kulturološko - društvenu pojavu. Ovim blasfemičnim činom razdvojili bi se mislioci, nosioci, pregaoci i ostali oci kulture u ovome gradu, od vatrogasnog doma. Rušenjem bi se srušili svi njihovi ideali i ideje koje su godinama osmišljavali ali zbog „objektivnih okolnosti ili više sile nisu imali priliku realizirati ih“.

Sada nema ni više sile niti objektivnih okolnosti. Ostaju samo subjektivne okolnosti izložene i ogoljele na dlanu vlastitog svjetonazora. Koliko ćemo opterećeni vlastitim tradicijskim nasljeđem uspjeti napraviti iskorak i odmaknuti se od pojedinačnih očekivanja, voljenja i predrasuda, dajući mjesta budućim generacijama da se nadahnjuju umjetnošću, ovisi ovog trenutka dragi građani samo o nama.

Grad je spreman izgraditi novi kulturni centar, a to znači veliku dvoranu za koncerte i kazališne predstave, modernu kino dvoranu i još jednu dvoranu za ostale sadržaje; veliku dvoranu Galerije Prica, te manju galeriju za amaterske i ostale izložbe... I sve to skupa sa svim suvremenim pratećim prostorima, učionicama, uredskim i skladišnim prostorijama. Kolika je potreba za tim znamo najbolje mi, djelatnici Pučkog otvorenog učilišta koji godinama nastojimo organizirati vrhunske kulturne i obrazovne sadržaje u potpuno neadekvatnim uvjetima. Upućeniji znaju da:

- organiziramo koncerte u Galeriji i crkvama, dakle u prostorima koji nisu za to predviđeni već „služe svrsi“

- organiziramo kino predstave na zastarjeloj, tehnološki potpuno neadekvatnoj opremi

- organiziramo kazališne predstave u dvorani koja nema ni minimalne higijenske a kamoli kazališne uvjete

- organiziramo dječje kazališne predstave u dvorani, u kojoj najveći broj male djece ništa ne vidi i ne čuje. Samim time razumije se da smo vrlo ograničeni u izboru programa jer za jedan ozbiljniji koncert, kazališnu ili kino predstavu, naprosto nema uvjeta.

- organiziramo obrazovne programe s nekoliko stotina polaznika gurajući ih u dvije male učionice i malu dvoranu kojoj svakodnevno mijenjamo izgled i namjenu prema potrebi.

- surađujemo s amaterskim udrugama i društvima, kojih u ovome gradu ima mnogo, čiji kvalitetan i predani rad ne dolazi do izražaja upravo zbog neadekvatnih tehničkih i prostornih uvjeta.

Samobor je narastao i postao suvremeni grad te zaslužuje vrhunski, namjenski projektiran prostor u kojemu će programi koji su se tijekom godina razvili pronaći svoj dom. Mjesto gdje će mladi ljudi koji dolaze poslije nas moći stvarati buduće programe za dobro Samobora sutra.

U Samoboru, 27. svibnja 2008.

Djelatnici POU Samobor

• 04.06.2008.
• Komentirajte članak
• Pregled komentara (14)