Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Ne nanositi štetu javnim osobama

Ovo više nikuda ne vodi!

BOK SVIMA! SAMO BIH REKLA DA OVO SVE ŠTO SE DOGAĐA I IZGOVARA NA VAŠOJ STRANICI NEMA SMISLA I NIKUDA NE VODI! SMATRAM DA NIJE LIJEPO DA SE UPOTREBLJAVAJU VULGARIZMI I NANOSI ŠTETA JAVNIM LIČNOSTIMA NA TAJ NAČIN ŠTO IH SE BLATI!

MISLIM DA BI TREBALI MALO RAZMISLITI O TOME A NE OBJAVLJIVATI ČLANKE NA KOJE ZNATE DA ĆE SE NAĆI ONI KOJI ĆE POGRDNO REAGIRATI!

SC

• 27.05.2008.
• Komentirajte članak
• Pregled komentara (3)

Pokažimo pravo lice građana i čitatelja

Dosta nam je autocenzure!

Draga direktorice Samoborfesta i uvaženi glavni uredniče Glasnika! Uvodite autocenzuru u ovim uvaženim novinama. Čim su "uljuđeni" Samoborci počeli pokazivati svoj odnos prema potomcima žumberačkih uskoka i njihovoj crkvenoj i duhovnoj baštini zatvorili ste stranicu. Zašto se bojite pokazati pravo lice pojedinih građana i čitatelja prema onima koji se ne uklapaju u njihove šovinističke, ksenofobične, uske i primitivne okvire? Mislim da bi bilo jako dobro za mentalno zdravlje ove sredine da se takvi tipovi u svojoj deformiranosti detektiraju, pa makar i anonimno. Što prije se uspostavi dijagnoza primitivnosti možda prije krene liječenje. Na kraju, potomci žumberačkih uskoka nikada u povijesti pa tako ni sada nisu previše impresionirati kmetovsko i sitno obrtničkim načinom razmišljanja i ponašanja. Ksenofobija je opasna bolest koja razara gore od najžeščeg raka.Ona ne razara tijelo nego duh.

HDZ+SDP+HSP

Ni jedna stranica nije zatvorena, već je arhivirana. jednostavno ju je, kao i sve druge "pregazilo vrijeme" i druga vijest.

Urednik

• 27.05.2008.
• Komentirajte članak
• Pregled komentara (1)

Ne gledaju svi kaj im pada u picu!

Pizdarije jedne pizzerije

Neki sam dan za svoje frendove iz Slavnskog Broda, koji su nenadano došli u posjet naručil nabrzak pizzu iz Bulldoga. Brus nabrzak, došli su za pedesetak minuta. Pizze su bile zagorene, hladne i nekog čudnog okusa.

Ništ, mislim, imaju posla. Bum ih nazval. Nazval ja konjina i ispričal tam nekom šmokljanu gore napisano. Odgovor mi je bio dosta značajan. A kaj mi tu možemo!!!!!!!! Tak bi se svako mogel tužiti i tražiti nove pizze. Kad sam im rekao da imaju čudan okus, rekli su doslovce: Kaj mislite da mi baš uvijek gledamo kaj nam padne u picu. Jedite ili ostavite.

Da popizdiš!! Čim neko dojde do love krene radit pizdarije. FUJ!!!

Picakofosl

• 27.05.2008.
• Komentirajte članak
• Pregled komentara (18)

O stanju zemljišta u vlasništvu Top Homa

Maknite nam te kobre!!!

Poštovani,

Pišem vam da bih ukazala na stanje zemljišta u ulici I. Velikanovića, u vlasništvu Top Homa.

Narasla je visoka trava, i mi susjedi imamo problem sa zmijama. Gotovo svaki dan vidimo po nekoliko zmija, bojimo se najgoreg, jer imamo djecu, koja nisu svjesna opasnosti... Zvala sam već nekoliko puta u poduzeće Top Home, ali tamnošnja djelatnica mi nije mogla pomoći.

Nadam se i želim da će nam ovo pismo pomoći i da će netko doista doći pokositi tu travu...

Samoborčica

• 27.05.2008.
• Komentirajte članak
• Pregled komentara (5)

Srce mamino htjelo bi da na trenutak svi budemo kao jedan

Glavom kroz videozid

Za 14 dana počinje nam svima dugo očekivano europsko prvenstvo u nogometu... Pošto imam čast da poznajem velik broj Hrvata koji žive u drugim gradovima diljem lijepe naše imam i informacije da će se u gotovo svim mjestima na trgovima gledati utakmice, točnije postavljen će biti videozid na kojem će se prenositi utakmice. Stoga me zanima da li će ikada takva ideja zaživjeti i kod nas, jer bilo bi prekrasno na barem 3 puta po 90 minuta zaboravti samoborski jal. Da barem u tom trenu svi budu zajedno uz našu reprezentaciju, odnosno zajedno. Mislim da bi se velikom broju ljudi ta ideja svidjela i da bi imali pravu atmosferu...

srce vatreno

• 27.05.2008.
• Komentirajte članak
• Pregled komentara (15)

A sada malo o autima

Drma mi se drma, moja kaldrma...

Hej Samoborci,

Kak vam se svidjaju trke po samoborskim kaldrmama. Treba li netko da pogine od tih kretena da onog kretencinu koja je to odobrila mozda bi samoborci nagradili nagradom grada Samobora.

Da cujemo, kakvu nagradu zsluzuje.

Trkac

• 27.05.2008.
• Komentirajte članak
• Pregled komentara (15)

U susret obljetnici samoborskog Doma zdravlja

Počelo je s dr. Adalbertom Georgijevićem

U susret obljetnici . . . .

18.05.1952. god. osnovan je Dom narodnog zdravlja Samobor odlukom tadašnjeg Kotara Samobor te je uz već ranije postojeće rodilište (osnovano 1950 g.) postao temelj zdravstvene zaštite na ovom području. Osnivanje Doma zdravlja bilo je među prvima na području tadašnje Hrvatske i cijele Jugoslavije, a cjelokupna vizija budućeg razvoja zdravstvene zaštite temeljila se na tadašnjem nauku prof. dr. Andrije Štampara. Taj nauk je pretočio u praktična ostvarenja dr. Adalbert Georgijević kojeg i smatramo utemeljiteljem Doma narodnog zdravlja u Samoboru.

Nauk prof. dr. Štampara bio je usmjeren cilju kojim se nastojalo približiti doktora što bliže pacijentu-bolesniku i traženju potencijalnih bolesnika među općom populacijom. Pronalazak bolesnika posebno u ono vrijeme značilo je pravovremeno liječenje, ali i zaustavljanje širenje nekih bolesti kao što su zarazne bolesti tuberkuloza, tifus, ili pak gušavost ili rahitis. To je temelj i današnje preventive u cijelom svijetu, a značaj rada tadašnjeg Doma narodnog zdravlja u Samoboru bio je objediniti doktore tzv. primarne zdravstvene zaštite i usko ih povezati sa specijalistima različitih specijalnosti. Ta velebna zamisao postala je temelj suvremene sve do danas prisutne preventivne medicine, jer se objedinjenim radom doktora primarne zdravstvene zaštite i specijalista postigao najučinkovitiji i ekonomski najisplativiji način čuvanja zdravlja te otkrivanja i liječenja bolesti.

U tadašnjim razjedinjenim ambulantama opće medicine djelovalo je i radilo nekoliko vrsnih doktora medicine na ovom području ( dr Vladimir Mogut, dr Antun Anger, dr Adalber Georgijević i mnogi drugi) koji su nakon osnivanja Doma narodnog zdravlja djelovali i radili zajedno. Uz njih je odmah po osnivanju Doma zdravlja započeo i rad specijalista koji su ubrzali put u dobivanju dijagnoze, ali i ubrzali samo liječenje tih istih bolesti. Kao primjer rado se spominje veliko djelo dr Ivana Veroneka koji kao specijalist sve svoje znanje stavio na raspolaganje u borbi protiv tada najopasnije zarazne bolesti tuberkuloze. Već nekoliko godina nakon ovakvog pristupa i načina rada (ranog otkrivanja i liječenja) brzo se smanjio broj tuberkuloznih bolesnika i Grad Samobor je u europskim statistikama Svjetske zdravstvene organizacije postao sličnim prema broju otkrivenih i oboljelih od tuberkuloze kao mnogi europski gradovi (Graz, Beč). Daleko veću stručnu javnu zdravstvenu senzaciju doživio je Dom narodnog zdravlja Samobor unutar kojeg je djelovalo rodilište smanjenjem broja umrle djece u porodu (mortalitet dojenčadi), a koji je do 1950. g. iznosio negdje oko 170 na 1000 rođene djece. Već 1956.g. statistički godišnjak Svjetske zdravstvene organizacije senzacionalno objavljuje da broj mrtvorođene djece na 1000 poroda u Gradu Samoboru iznosi svega 10 te se Samobor uspoređuje sa skandinavskim gradovima poput Stockholma, Osla i Kopenhagena. Tada je Dom narodnog zdravlja u Samoboru postao meka za dolazak stručnjaka preventivne medicine iz cijelog svijeta, jer su htjeli vidjeti praktična rješenja mnogih sličnih problema koje su imali u svojim zemljama. Sam prof. dr. Štampar koji je osobno dovodio najveći broj delegacija zapisao je u almanahe Svjetske zdravstvene organizacije „ Kako puno zdravlja, a za tako malo novaca“. Daljnji razvoj Doma zdravlja odvijao se ubrzano otvaranjem ambulanata u okolici Samobora, a upošljavanjem stalnih specijalista poput radiologa, pedijatra i ginekologa (koji su se specijalizirali iz samog Doma zdravlja) ubrzo su stvorili vrlo učinkovitu i sigurnu zdravstvenu zaštitu za cjelokupno stanovništvo ovog Grada i njegove okolice. Ostali specijalisti dolazili su s oduševljenjem iz Klinika u Zagrebu, međusobno se družeći i stalno stručno s liječnicima u Samoboru podizali kvalitetu zdravstvene zaštite. Sve više tadašnjih liječnika se počelo specijalizirati, a među mnogobrojne i najvažnijim povećao se broj specijalista opće – obiteljske medicine koji su počeli na mnogo višem stručnom nivou brinuti o zdravlju i liječenju svih članova unutar obitelji.

Uz mnogo stručnog napora, a posebno ustrajnog specijaliziranja doktora kao i doškolovanja medicinskih sestara pisac ovih redaka uspio je Dom zdravlja Samobor 1985.g. pridružiti Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kao praktičnu nastavnu bazu za studente medicine kao i buduće specijaliste izvanbolničke zdravstvene zaštite. Kroz Dom zdravlja prošlo je stotine i stotine studenata medicine , zatim medicinskih sestara kao i preko 300 specijalista opće – obiteljske medicine. Iste godine uz potporu i razumijevanje Gradskih vlasti osniva se unutar Doma zdravlja služba Hitne medicinske pomoći koja je od samog početka svog rada u potpunosti prihvatila europske standarde i normative rada izvanbolničke hitne medicine. Time je zdravstveni standard građanima Samobora i njegove okolice porastao da se mogao mjeriti i uspoređivati s onim gradovima u kojima je Hitna medicinska pomoć djelovala kao zasebna institucija (Rijeka, Zagreb, Split i Osijek). Uvedeno je stalno statističko praćenje u zbrinjavanju hitnih stanja kako bi se moglo tražiti poboljšanje u funkcioniranju ove vrlo važne i neophodne službe. Već 1989. g. uvedeno je snimanje svih telefonskih poziva upućenih na Hitnu medicinsku pomoć, te se mjerilo vrijeme od poziva do intervencije, kao i efikasnost same intervencije.

Uz 50. obljetnicu postojanja i rada Doma zdravlja Samobor upoznali smo svekoliko pučanstvo o sveukupnom radu tadašnjeg Doma zdravlja. Ponajprije uz 10 timova liječnika obiteljske medicine koji djeluju i rade u Gradu Samoboru, postoje i djeluju liječnici opće-obiteljske medicine u Bregani (2), Svetoj Nedelji (3), Strmcu (2), Rudama(1), Galgovu(1), Kalinovici(1) te u Žumberku (1). Valja ovdje posebno naglasiti da je Dom zdravlja Samobor ulagao sva raspoloživa sredstva u izgradnju prostora u nabrojenim mjestima, te su pored ordinacija liječnika opće medicine izgrađene i stomatološke ordinacije te ljekarne kako bi bolesnicima bilo što lakše dobiti lijek i započeti što ranije liječenje. Pored dvije ljekarne u Samoboru otvorena je ljekarna u Bregani, Svetoj Nedelji i Strmcu, a statutarnim propisima sav mogući višak prihoda mogao se jedino utrošiti u popravak i poboljšanje zdravstvene službe na ovim područjima. Mora se posebno naglasiti izuzetnu zdravstvenu zaštitu dojenčadi i male djece s 4 specijalista pedijatra, zatim ginekološku zdravstvenu zaštitu s dva tima ginekologa, zdravstvenu zaštitu radnika s dva tima, dva tima specijalista školske medicine jednim specijalistom epidemiologom koji je vodio i objedinjavao sve preventivne aktivnosti u smislu čuvanja od zaraznih bolesti i drugih epidemija.

Služba specijalista unutar Doma zdravlja Samobor povećala se brojem završenih specijalizacija određenih grana iz samog Doma zdravlja, te smo tada (2002. g.) imali najsuvremeniju opremu u radiologiji s vrlo modernima aparatom za ultrazvuk i mamografiju te dva specijalista radiologa uz određeni propisani broj inženjera medicinske radiologije. Najsuvremenija oprema laboratorijske dijagnostike i visoko stručno obrazovani kadar tada je bio primjer za referentno praćenje rada izvanbolničke laboratorijske službe u Republici Hrvatskoj, a od specijalista stalno su djelovali i radili, internist, pulmolog, reumatolog, oftalmolog, psihijatar, dermatovenerolog, kardiolog, dok su u određene dane u tjednu dolazili kirurg, otorinolaringolog i urolog iz Kliničke bolnice „Sr. Milosrdnice“ .

Budući da se 2003. g Dom zdravlja Samobor političkom odlukom ukinuo i pripojio u zajednički Dom zdravlja zagrebačke županije niz postojećih kvalitetnih rješenja je nestalo, a zbog stalnih nedostataka novaca (samo najam za zaposlenike Uprave plaća se u Zagrebu preko 350.000 Kn) nestaje i obim i kvaliteta pojedinih dijelova zdravstvene zaštite. Ponajprije s određenim pozitivnim saldom odmah su se oduzele ljekarne i stvorila nova županijska ustanova tako da mogući pozitivni prihod ljekarne više se ne vraća u zdravstvo nego u profit te nove ustanove. Tako više nema dolaska urologa, jer navodno niti u jednoj ispostavi zajedničkog Doma zdravlja nema takvog specijaliste pa je ukinut i u Samoboru. Od dva radiologa ostaje samo jedan, a najviše se gubi u kontinuitetu u Hitnoj medicinskoj službi, gdje je osnovno sredstvo za rad kola hitne medicinske pomoći koja imaju amortizacioni vijek svega 3 godine, nismo obnovili niti jedno vozilo već drugu godinu. Još je prošle 2007.g. trebalo početkom jeseni zamijeniti dva sanitetska automobila, ali to nije učinjeno sve do danas. Nemogućnost utjecaja na bilo kakve odluke unutar jedinstvenog županijskog doma zdravlja vodi se politika izjednačavanja na način da se ono što je bilo bolje zaustavlja i smanjuje, a pokušava se povećati tamo gdje takve službe ili rješenja ne postoje.

Kako je od svih Ispostava sadašnjeg Doma zdravlja zagrebačke županije ispostava u Samoboru (bivši Dom zdravlja Samobor) najstarija u susret obljetnici ovo je tek malo skromno sjećanje i zahvala u ime svih brojnih zdravstvenih i nezdravstvenih djelatnika koji rade, ili su radili u ovoj vrlo značajnoj društvenoj ustanovi.

Prim. Slavko Lovasić, dr. med. specijalist opće-obiteljske medicine

• 27.05.2008.
• Komentirajte članak
• Pregled komentara (70)

Znatiželji nikad kraja

A gdje je Ljubica?

Poštovani,

da li možda znate da li će se i kada ove godine održati večer poezije "Vrazova Ljubica"?

Hvala!

Pjesnik

• 27.05.2008.
• Komentirajte članak
• Pregled komentara (2)