Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

U Foto galeriji Lang otvorena je izložba fotografija Feđe Klarića

Stvaratelj identiteta i memorije Splita

U samoborskoj Foto galeriji Lang otvorena je 9. travnja izložba fotografija poznatog splitskog fotografa Feđe Klarića, koji je cijeli svoj radni vijek proveo kao fotoreporter Slobodne Dalmacije. Njegova karijera i pretežno područje rada, a i privatnog interesa, bio je mikrokozmos Splita: grad, njegovi stanovnici i sva događanja koja su ga činila i čine takvim kakav jest. Stoga je Klarić svojim fotografijama postao jedan od čimbenika afirmacije, ali i stvaranja specifičnog identiteta i memorije Splita kao živopisne mediteranske metropole u kojoj se tradicionalni oblici života živo konfrontiraju s neprekidno nadirućim suvremenim urbanim tendencijama.

"...Njegov Split 70-ih je grad u kojem se, unatoč svim pretpostavljivim problemima, živi neopterećeno. Njegova pozicija stalne prisutnosti, sa zadaćom i sklonošću da bilježi neprekidan tijek gradskih događanja kroz prizmu čovjeka čije je zanimanje za ljude i njihovo ponašanje gotovo antropološko i uvijek benevolentno, učinilo ga je jednim od viđenih građana i kroničara Splita. Klarić je rođeni pripovjedač, njegove fotografske bilješke su anegdotalne i svaka kompozicija kao da zabilježeni motiv uvlači u neku širu priču. Iako je rođen, odrastao i živio u gradu bogate baštine, potpuno mu je nezanimljiva globalno poznata ljepota veduta Dioklecijanove palače, srednjovjekovnih zdanja, Marjana i drugih znamenitosti. U arhivi koju sam pregledao, sve je to tematski gotovo neprisutno, osim kao scenografija nekog ljudskog događanja. Klarićevom temperamentu bliski su prostori na kojima se ljudi okupljaju i gdje, po mogućnosti, sve vrvi životom, poput Rive, Bačvica, stadiona, klubova, aerodroma, kolodvora, prostora gradskog i političkog spektakla. Pri izboru fotografija koje će dekadu predstaviti Klarićevim prepoznatljivim rukopisom, stječe se dojam da je bio sveprisutan. Naprosto se osjeća kako prolazi gradom i neprimjetno snima ljude u njihovoj svakodnevnici, bilježi njihove reakcije i susrete, spontana i organizirana okupljanja, osobne i društvene rituale...", piše Branko Franceschi u katalogu splitske izložbe Feđe Klarića.

T.I.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

Koncert KUD-a Oštrc "Si Rudari dobri gospodari" posvećen dugogodišnjem umjetničkom voditelju Goranu Ivanu Matošu

Stranac koji je ušao u Rude i o(p)stao

Kad je Goran Ivan Matoš prvi put prošao pokraj čuvene table "Stranče, ušao si u Rude", vjerojatno nije ni sanjao da će baš tu nastaviti dolaziti i sljedećih 20 godina, unatoč zagrebačkoj adresi, gdje i danas živi. U Rude je došao na poziv svog prijatelja Mihaela Lehpamera, kojeg je upoznao na jednoj od škola folklora, u vrijeme kada su Rudari tražili voditelje za svoj KUD.

Svojem dugogodišnjem umjetničkom voditelju i koreografu, danas ravnatelju Osnovne škole Samobor, članovi Kulturno-umjetničkog društva Oštrc posvetili su zato ovogodišnji koncert naziva "Si Rudari dobri gospodari", koji je održan u subotu, 8. travnja, na kojem su mali i veliki plesači, svirači i pjevači iz Ruda izveli, osim jedne dječje, samo njegove koreografije, za koje je glazbene obrade napravio Tomislav Jozić, također dugogodišnji voditelj orkestra, i tako proslavili njegovih 20 godina rada u društvu.

A koliko cijene i vole svojeg Matoša, pokazala je i publika ispunivši dvoranu kina do posljednjeg mjesta, pozdravljajući svaku izvedbu burnim pljeskom. Kako Rudari nisu samo dobri gospodari, već i sjajni domaćini, u goste su pozvali i prijatelje iz Folklornog ansambla Matija Gubec iz Karlovca, KUD-ova Tena iz Đakova i Vrhovje župe Dubranec iz Donjeg Dragonošca te Folklorni ansambl SKUD-a Ivan Goran Kovačić iz Zagreba, u kojemu je Matoš napravio svoje prve plesne korake.

Puno smijeha i veselja, nakon više od dva sata programa, na kraju koncerta priuštili su svom voditelju članovi KUD-a Oštrc malim igrokazom, kojim su "zorno" prikazali kako izgledaju njihove uobičajene probe, nakon čega su ga i prigodno darivali.

Opće veselje i druženje nastavljeno je uz zasluženi domjenak, s kojeg Rudari i njihovi prijatelji nikog nisu gladnog ili, nedajbože, žednog otpravili doma.

M.K.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)