Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Predstavljena knjiga Zdravka Golića Samobor na Gutenbergovom tragu

Bogata povijest samoborskog tiskarstva

Grafičar i spisatelj Zdravko Golić predstavio je u petak, 20. ožujka u Samoborskom muzeju svoju knjigu Samobor na Gutenbergovom tragu. U njoj je dokumentirana bogata povijest tiskarstva u Samoboru kao svojevrsna zahvala svima koji su svoj životni i radni vijek utkali u grafičku struku. Prvotna nakana knjige bila je opisati samo povijest tiskare A.G. Matoš u kojoj je autor proveo cijeli radni vijek, no ulazeći u građu o povijesti tiskarstva u Europi, Hrvatskoj, Zagrebu i Samoboru, Golić je ocijenio kako je prikladnije temu obuhvatiti šire. Tim više što je nakon 120 godina neprekidnog rada nekad vrlo uspješna tiskara A.G.Matoš nedavno završila u bespućima hrvatskog kapitalizma, tj. u stečaju.

U knjizi Samobor na Gutenbergovom tragu Golić iznosi brojne podatke iz povijesti lokalnog tiskarstva pa se tako može pročitati da je najstarija pronađena tiskanica u Samoboru Poziv na veselje domorodaca od 17. studenog 1822. godine za koju se pretpostavlja da je tiskana u Zagrebu. Iako su službeno prve samoborske tiskare ona Eugena Košaka (otkupljene od braće Kralj) smještena u Rambergovoj 20 (današnja Perkovčeva) i Slavka Šeka na Trgu nadvojvode Salvatora (današnji Trg kralja Tomislava 4) s početka 20. stoljeća, Golić je mišljenja kako su tiskare u Samoboru postojale i u 19. stoljeću jer je mnogo tiskanih materijala iz tog razdoblja pa je teško vjerovati da je sve bilo tiskano u Zagrebu. Nakon drugog svjetskog rata od tiskara Slavka Šeka i Dragutina Spullera, silom Zakona o nacionalizaciji, nastaje jedno tiskarsko poduzeće iz kojeg nastaje Tiskara A.G. Matoš (pod tim imenom od 1960. godine). Danas pak poduzetni samoborski tiskari rade u nizu dobro opremljenih tiskara i knjigovežnica pa je dio knjige posvećen i njihovom radu.

U svojoj knjizi o povijesti samoborskog tiskarstva Golić navodi i brojne publikacije, od prvih samoborskih novina, publikacija, revolucionarne štampe, knjiga i svega onoga što je obogatilo kulturni i društveni život Samobora, a sve sa željom da se čitatelju ponudi, kako je napisao autor, „potpunija slika o samoborskim tiskarama, a poglavito o Samoborcima koji su svoj život utakli u neizbrisiv Gutenbergov trag“.

I.H.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

Samoborka Ivana Biočina predstavila knjigu Modus vivendi - Ogled o političkom, ekonomskom i društvenom u modi

Pratite modu da biste razumijeli svijet

Da moda nije trivijalna stvar, nego da može poslužiti kao platforma za razumijevanje svijeta, društvenih pojava i nas samih pokazala je autorica Ivana Biočina svojom knjigom Modus vivendi - Ogled o političkom, ekonomskom i društvenom u modi. Svestrana Samoborka s trenutnom adresom u Berlinu svoje je djelo predstavila u petak, 20. ožuka u prostorijama Gradske knjižnice, u gradu koji je bio mjesto njenih prvih doticaja s modom, gdje se razvila njena fascinacija činjenicom da stvaramo emocionalne odnose s modom i koji je izvorište njenih životnih stavova. Predstavljanjem svoje knjige u Samoboru Biočina se ujedno i odužila Gradu koji je kroz stipendije pomagao njeno obrazovanje, ali i dobila priliku prisjetiti se dragih ljudi iz svog djetinjstva (knjiga je posvećena pokojnoj prijateljici Ivi) te razvoja svog odnosa prema modi kao nečemu što imitira život kroz svoju stalnu promjenjivost.

U knjizi Modus vivendi - Ogled o političkom, ekonomskom i društvenom Biočina istražuje fenomen mode i njezin značaj u suvremenom potrošačkom društvu, a želja joj je bila teme obraditi na način koji će biti jasan širem krugu čitatelja, a ne (samo) akademskoj zajednici. Prvo poglavlje nastalo je još 2006. godine inspirirano posjetom izložbi Kunst und propaganda i pročitanom knjižicom o antimodi. Međutim, iako je do završetka stvaranja knjige prošlo više od 8 godina, proces nije bio mukotrpan, pojasnila je Biočina, jer je od početka imala jasnu viziju svog djela, a zbog vremenskog raspona nastajanja sada je u njoj vidljivo i kako se autorica razvijala kroz svoje razne faze, odnosno kako je sama Biočina rekla uspoređujući prva i posljednja poglavlja, vidi se da je našla svoj glas.

Modus vivendi podijeljen je na 6 poglavlja: počinje opisom povijesnih aspekata mode, njenom relacijom u odnosu na razne ideologije te pojavom antimode i pomodnjavanja, 2. poglavlje se bavi distopijskim filmom i modom totalitarizma, 3. poglavlje obrađuje pitanja modnog identiteta kao i njegove oblike u suvremenom društvu, 4. poglavlje govori o odnosu mode spram vremena kroz njezin razvoj prema današnjoj samouništavajućoj verziji zahvaljujući kulturi gomilanja, 5. poglavlje je posvećeno modnoj fotografiji, a posljednje obrađuje temu radnica u tekstilnoj industriji u svijetu, bivoj Jugoslaviji i današnjoj Hrvatskoj. Kako je rekla Biočina, upravo joj je to poglavlje bilo posebno inspirativno, ali i šokantno kroz upoznavanje s aktualnom situacijom u kojoj se nalaze tekstilne radnice kao i činjenicu da je u Hrvatskoj ta industrija nekad bila u samom svjetskom vrhu da bi unazad par desetljeća bila sistematski uništavana. Stoga je najavila kako će nastaviti svoja istraživanja o tekstilnoj industriji nekad i sada te o ulozi i položaju žena u njoj.

O knjizi Modus vivendi - Ogled o političkom, ekonomskom i društvenom uz autoricu su kratko govorili i urednik Momir Oljača te recenzent knjige Ines Prica, a okupljene je na početku pozdravila ravnateljica Gradske knjižnice Samobor Mirjana Dimnjaković.

I.H.

O autorici

Samoborka Ivana Biočina je magistra inženjerka tekstilne tehnologije i inženjerstva, smjer dizajn i projektiranje. Dobitnica je nekoliko nagrada za fotografiju i pisanje, među ostalim Rektorove nagrade za rad iz teorije mode (2007.). Od 2006. godine objavljuje tekstove o teoriji mode, arhitekturi, dizajnu i glazbi u Zarezu i brojnim drugim časopisima. Od 2008. do 2014. godine radila je za Subversive Film Festival, a od 2010. surađuje s Dramskim programom HRT-a. Među ostalim, radila je i za časopis Elle, Penezić & Rogina arhitekte, Međunarodni simpozij za teoriju i dizajn, Hrvatsko dizajnersko društvo i Sa(n)jam knjige u Istri. Autorica je nekoliko dokumentarnih drama. Fotografije su joj objavljene u pedesetak magazina i Internet portala te u nekoliko knjiga. Dobitnica je stipendije koju dodjeljuje Zaklada Robert Bosch u suradnji s Literaturhaus Berlin i nobelovkom Hertom Müller, za knjigu Radnice (u pripremi) o tekstilnoj industriji u Hrvatskoj. Trenutno živi i radi u Berlinu.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)