Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

U Gradskoj knjižnici predstavljena zbirka pjesama Lidije Vukčević

Večer u zagrljaju jezika

Profesionalna književnica, naša sugrađanka Lidija Vukčević predstavila je u četvrtak, 14. lipnja, u Gradskoj knjižnici Samobor svoju zbirku pjesama Zagrljaj jezika. Riječ je o zbirci poezije izdanoj prošle godine u izdanju Crnogorskog društva nezavisnih književnika, koja je u svibnju promovirana i u organizaciji Hrvatskog društva pisaca u Zagrebu. Vukčević je do sad objavila četiri zbirke pjesama (Boja šafrana, Il velo, Latinska knjiga, Lepeza), no sve su one nastale još u 90-ima tako da Zagrljaj jezika označava na određeni način i tiskanu potvrdu povratka staroj ljubavi ove književnice. U međuvremenu je više svoje pozornosti posvetila esejistici i proznom spisateljstvu pa je još u sjećanju i nedavna samoborska promocija Fabrike malih utopija, u ožujku u Gradskoj knjižnici.

Lidija Vukčević rođena je u Zagrebu 1954. godine. Diplomirala je jugoslavenske jezike i književnosti i filozofiju te magistrirala i doktorirala 1995. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (Katedra za srpsku književnost). Predavala je niz godina kao srednjoškolska profesorica-mentorica hrvatskog jezika, radila je kao lektorica na stranim sveučilištima (Državno sveučilište u Milanu, Sveučilište Stendhal u Grenobleu) i viši predavač filoloških kolegija na Učiteljskom i Filozofskom fakultetu u Zagrebu te Filozofskom fakultetu u Ljubljani. Djeluje kao profesionalna književnica od 2009. godine.

K.S.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

Na konferenciji za medije najavljeno ponovno otvaranje Muzeja Marton na samoborskoj adresi

Svjetski vrijedna zbirka Marton ponovno u Samoboru

Muzej Marton ponovno otvara vrata svoje samoborske adrese, najavio je i službeno na tiskovnoj konferenciji u četvrtak, 14. lipnja, Veljko Marton, osnivač i vlasnik prvog (i još uvijek jedinog) privatnog muzeja u Hrvatskoj.

- S obzirom da su naše zbirke enormne po pitanju kvantitete i spadaju među velike zbirke u svjetskim razmjerima, nama je prostor i u zagrebačkoj palači Kulmer postao puno premali. Nakon što smo odlučili da ugošćujemo i važne europske muzeje, kao što sada imamo dva svjetska muzeja na izložbi Jugendstil, morali smo dio prostora "uzeti" stalnom postavu pa smo odlučili u funkciju vratiti i samoborski muzej. U Samoboru nije nikakav drugi postav, to je u stvari ono najbolje što imamo – pojasnio je Marton razloge povratka u prostore u Jurjevskoj ulici.

Jasno, muzej u Zagrebu i dalje ima glavnu ulogu i za njega je predviđen nešto dinamičniji program, gdje će se povremeno organizirati tematske i gostujuće izložbe, dok će se na samoborskoj lokaciji moći razgledati stalni postav koji se sastoji od raznolike zbirke porculana iz najznačajnijih europskih manufaktura 18. i početka 19. stoljeća: Beč, Meissen, Höchst, Berlin, Doccia, Sèvres, ruske manufakture... Osim toga, u muzeju se nalazi zbirka stakla, uglavnom iz razdoblja bidermajera, a mogu se razgledati i srebrni predmeti, minijature, kao i slike i namještaj.

- Dva muzeja otvaraju mogućnost sinergije, tako da turiste, nakon što posjete muzej u Zagrebu, možemo uputiti i u Samobor (i obratno) što je sa stanovišta turističke ponude jako bitno za Samobor. Također, sama činjenica da se radi o relevantnom fundusu muzeja, izlošcima koji spadaju u sam svjetski vrh, nadam se da će dovesti do toga i da Grad Samobor nađe u tome svoj interes i zajedno s nama kroz neke PR i marketinške kampanje stavimo muzej u prvi plan, jer on po svojoj kvaliteti i svemu onome što nudi to apsolutno zaslužuje – kaže Marton izražavajući nadu da će Grad u danima koji dolaze pronaći nekakvo zadovoljavajuće rješenje kako bi muzej dobio što bolju podršku.

Međutim, problem je što u Hrvatskoj i dalje ne postoji propis koji bi gradovima ili ministarstvu omogućio financiranje privatnog muzeja, upozorava Marton.

- Jedini novac koji ulazi s te strane je samo za projekte, ali on se onda mora i potrošiti na projekt, a ne recimo na plaće ili restauratera. A svi znamo što znači u jednom muzeju koji je neprofitabilna ustanova plaćati 6-7 ljudi iz vlastitog džepa pa je, s obzirom na ekonomsku situaciju, pitanje koliko mi kao obitelj možemo nastaviti bez podrške – kaže vlasnik Muzeja Marton, dodajući da troškovima unatoč ipak nisu željeli propustiti priliku da se u Samoboru ponovno javnosti ponudi uvid u zbirku svjetskog renomea.

Službeno otvorenje muzeja predviđeno je za subotu, 16. lipnja, uz nazočnost zamjenika ministrice kulture Berislava Šipuša, pomoćnice ministrice za muzejsku djelatnost Vesne Jurić Bulatović, predstavnika gradova Samobora i Zagreba te diplomatskog kora i ostalih prijatelja Muzeja Marton. Za sada je predviđeno da će muzej na samoborskoj adresi biti otvoren vikendom (subotom i nedjeljom) od 10 do 13 sati, dok će se organiziranim grupama otvoriti mogućnost dolaska i radnim danom.

K.S.

U potrazi za modelom potpore

Savjetnica gradonačelnika Marica Jelenić iskazala je u ime Grada Samobora potporu Muzeju Marton na konferenciji za medije u povodu ponovnog otvorenja:

- Mi smo cijelo vrijeme, od kad Muzej Marton nije otvoren, u kombinacijama i promišljanjima kako ga staviti opet u funkciju. Sada dolazi do otvaranja muzeja vlastitim snagama obitelji Marton, što pozdravljam, a svi koji se bave tim poslom svjesni su značaja muzeja i nastojat ćemo raditi paralelno na dva punkta: da dogovorimo modele suradnje za ovu i narednu proračunsku godinu, ali i na tome da ponovno pokušamo naći sugovornike u Ministarstvu kulture i da se stvari postave na pravo mjesto – rekla je Marica Jelenić, izrazivši nadu da će ministrica Andrea Zlatar Violić naći institucionalni okvir koji bi omogućio uvrštenje Muzeja Marton u proračunske programe redovitog financiranja.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)