Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Rajka Križanac
S DRUGE STRANE GRANE

Euro smo "pupušili", na redu je nikotinska napast

Dežela između Stare i Nove

Svečano i pompozno smo obilježili kraj 2006., a vatrometom, pjenušcem i najljepšim željama otvorili vrata 2007. Susretali smo ovih dana Djedove Božićnjake, Djedice Mrazove, Svetog Nikolu i mnoge druge likove u crveno bijelim opravicama, koji su nas ovih dana salijetali i uzimali naše popise želja. U deželi su građani kraj godine obilježili euroželjama ili eurogroznicom ili euronestrpljenjem. Je li slučajno da nam u Bondovoj 007. godini bučno i na velika vrata dolazi nova valuta - pitali su se građani, dok su nestrpljivo u redovima čekali "njegovo veličanstvo euro".

No, moramo priznati da eurogroznica nije previše potresla Sloveniju ovih dana. Doduše, još smo u fazi snalaženja i prilagodbe. Imamo dvije vrste novčanika - nove za kovanice i druge, one stare, za papirnate novčanice. Zabavno je kad dođete u dućan i nešto vam naplate 0,48 eura... Još smo zbunjeni malim brojem i velikom količinom kovanica, ali trebat će vremena da se naviknemo. Najlakše su se snašli ugostitelji - da mi ne bi brinuli zašto kava košta 0,89 eura, oni su taj problem lako riješili zaokruživanjem na 1 i tako redom.

U državi su svi zadovoljni, jer je opći dojam da su sve financijske institucije uspješno položile test prelaska na novu monetu.

Zanimljivo je da ovih dana završava mandat guverneru Narodne banke Slovenije Mitji Gaspariju, kojeg su već neki prozvali "ocem slovenskog eura", jer je njegov prethodnik France Arhar zapisan u povijesti kao "otac slovenskog tolara". Vjerojatno će kriterij uspješnosti uvođenja nove valute biti jedan od ključnih u odluci hoće li stari guvrener biti i novi.

Godina 2007. je u Sloveniji proglašena Plečnikovom godinom. Svečano je 7. siječnja, na dan kada je prije 50 godina umro veliki arhitekt, otvorena izložba u čast najpoznatijeg slovenskog arhitekta – arhitekta svih vremena, kako ga povjesničari nazivaju, a koji se školovao, radio i živio u tri velika grada: Ljubljani, Pragu i Beču. Svojim djelima, prepoznatljivim ostvarenjima, je ostavio traga u sva tri grada. O Plečnikovoj arhitekturi pišu danas kao o bezvremenskoj arhitekturi. Iako je do 80-ih godina prošlog stoljeća bio gotovo zaboravljen, danas ga priznati svjetski stručnjaci opisuju kao "arhitekta budućnosti". U gradovima u kojima je živio je ostavio djela koja spadaju među prepoznatljiva arhitekturna obilježja: u Beču je to Zachelova palača, u Pragu je to crkva sv. Srca Isusovog, a u Ljubljani su to zgrade Nacionalne knjižnice, Tromostovje, Žale i još mnoge druge. Godina 2007. je s pravom posvećena tom velikom arhitektu.

U skladu s prije navedenim popisima dobrih želja, izgleda da je ministarstvo za zdravlje na vrh popisa želja stavilo brigu za zdravijom nacijom. Naime, prvih dana u godini je započela javna rasprava novele Zakona o ograničavanju upotrebe nikotinskih proizvoda. Prijedlog zakona u javnosti izaziva dijametralno suprotne stavove. Osnovni zakon je stupio na snagu 1996. godine, kad su u javnim lokalima strogo definirana i podijeljena mjesta za pušače i za nepušače, a definirana su i ograničenja na radnom mjestu. Rasprave su tada polazile od onih koji su smatrali da su pušači u diskriminiranom položaju, do onih koji su željeli još stroži zakon zbog očuvanja zdravlja pasivnih pušača.

Statistike nam govore da je nikotinu podložna četvrtina odrasle populacije te da zbog posljedica pušenja prerano umire 3000 ljudi godišnje. Argument za dosta restriktivan zakon, koji na svim javnim mjestima zabranjuje pušenje, ministarstvo nalazi i u činjenici da su ankete javnog mnijenja pokazale da 87 postotaka odrasle populacije podupire zabranu. S jedne strane još uvijek je velik postotak populacije koja usprkos zakonu i velikim crnim natpisima o štetnosti pušenja po zdravlje i dalje nema snage reći ne nikotinu, a s druge strane imamo državu koja vrlo rado i brižno ubire velike poreze od tog istog štetnog nikotina. Istovremeno, ta ista država želi biti jako osviještena, napredna i uvjerena da će prohibicijom riješti zdravlje nacije.

Pitat ćemo Djedice Mrazove jesmo li zdraviji i pametniji i jesmo li manje "pasivno" udahnuli štetnih utjecaja - na kraju 2007. godine.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)