Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Muzejski štikleci

Iz povijesti Matice hrvatske Samobor

Prvi zapis iz 1878. godine

U Samoboru je u 19. i početkom 20. stoljeća djelovalo nekoliko društava za promicanje kulture, kao što su: Napredak, Čitaonica, Pučka knjižnica, Klub Livadić, Jeka, Gradska glazba, Dvorana..., a Samoborci su bili članovi i društava koja nisu imala sjedište u našem gradu. Jedno od takvih društava je i Matica hrvatska.

Kad je 1842. godine osnovana Matica hrvatska u duhu ilirske ideologije, nastojala je okupljati sve napredne kulturne radnike koji su bili kadri stvaralački djelovati u svojoj sredini.

Najstariji podatak o članstvu Samoboraca u Matici datira iz 1878. godine, kad je Samoborska učiona, dakle škola, bila utemeljiteljni član Matice hrvatske. Zabilježeno je da Samobor ima 34 člana i to povjerenika, utemeljitelja i prinosnika. Desetak godina kasnije Samobor je već imao 64 člana.

Pododbori Matice hrvatske osnivali su se u gradovima i mjestima koji su već od 19. stoljeća imali članove u društvu. Tako je 1936. godine osnovan pododbor Matice hrvatske u Samoboru, a predsjednik mu je bio dr. Stjepan Orešković, naš poznati kulturni radnik.

Svoju kulturno-prosvjetnu misiju novi je pododbor počeo priređivanjem književnih večeri, sajmova i izložbi knjiga, predavanjima o pojedinim aktualnim kulturnim problemima, obilježavanjem značajnih obljetnica za Hrvatsku i za naš grad, postavljanjem spomen-ploča i tako dalje.

Dokumentacija o djelovanju pododbora Matice hrvatske čuva se u pismohrani našeg muzeja, a kako naša Matica ovih dana organizira priredbu pod nazivom Matica i prijatelji, iz te dokumentacije u predvorju Samoborskog muzeja postavljena je mala izložba iz povijesti rada Matice hrvatske u nas.

FOTO: 1937. - Za Dana hrvatske knjige “dužan je svaki Hrvat da kupi bar jednu knjigu i da tako izvrši dužnost prema Matici Hrvatskoj!”

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)