 Pismohrana Samoborskog muzeja čuva dokumentaciju o našim iseljenicima u Ameriku. Iz našeg kraja iseljavanje je počelo krajem 19. stoljeća i početkom I. svjetskog rata. Poslije I. svjetskog rata radi pogoršanih ekonomskih i socijalnih prilika ponovno dolazi do iseljavanja, ali su u zemljama useljavanja već doneseni zakoni kojima se ograničavao priljev stranaca.
Rudnici željeza i ugljena, talionice u Pennsylvaniji, građenje cesta i željeznica, privlačili su naše iseljenike jer su mogli dobro zaraditi. Naseljavali su se i u Cleveland i Chicago, u najveća središta industrije i trgovine. Otkako je počeo izlaziti Samoborski list većina ih se pretplatila, jer su htjeli ostati u vezi sa "starim krajem". U Chicagu je osnovan "Hrvatski prosvjetni klub Samobor" u kojem su se naši okupljali te osnivali pjevačka i sportska društva. Okupljala ih je i Hrvatska katolička zajednica. Prosvjetni klub Samobor iz Chicaga uspostavio je vezu s Milanom Langom i redovito pomagao siromašnije učenike odjećom, obućom, ali i novcem za nabavu knjiga i školskog pribora.
Za Božić su uvijek stizala pisma, čestitke i paketi iz Amerike rodbini u "starom kraju". Naša najpoznatija "Amerikanka" bila je gospođa Dragica Vrbenski. Rođena je na Badnjak 1903. godine od roditelja Barbare i Augusta Krajača u Gornjem kraju u Samoboru. U Ameriku je iselila 1923. godine brodom "Mauretanija". U svom l0l godinu dugom životu bezbroj puta je pomogla ne samo Samoborcima nego i znanim i neznanim. Godinama je pomagala Maticu hrvatsku - ogranak Samobor te se iz zaklade ostavljene MH isplaćuju nagrade pjesnicima recitala Pri svetem Mihalu. Dobročinstvom ispunjen život Dragice Vrbenski zaslužuje i zaseban tekst.
Foto: Dragica Vrbenski ispred rodne kuće u Samoboru
|
