Rajka Križanac
S DRUGE STRANE GRANE

Tribina u Brežicama: Što nam donosi Schengen?

Veliki brat zvani SIS

Klimatske temperature "majčice Zemlje" po kojoj hodamo i zraka kojeg dišemo su niske i podložne promjenama. Snijeg i zima su nam pokazali svoje hladno lice, nalazimo se u mjesecima kada moramo izvaditi bunde, šalove i rukavice, staviti zimsku opremu na automobile. Temperatura u redovima slovenske Vlade je ovih dana nešto viša od klimatske, jer je predsjednik Vlade Janez Janša nezadovoljan rezultatima predsjedničkih izbora i slabim rezultatom na referendumu, kada građani nisu poduprli Vladin prijedlog zakona o preoblikovanju osiguravajućeg društva Triglav. Premijer stoga odlučuje da Vlada pokaže svoje drugo lice – stavi na stol svoj mandat. Malo je svima priprijetio prstom, ali, nadajmo se, i iskreno sam sebi/Vladi postavio neka pitanja. Javnost je bila zbunjena i malo zabrinuta, jer s 1. siječnjem trebamo početi predsjedati Europskom Unijom. Vrući krumpir potpore iliti "zaupnice" se kotrljao po opozicijskim strankama i njihovim čelnicima i kao takav vraćen je Vladi, ali uvijek postoji neki jezičac na vagi (to su ovaj puta bili umirovljenici, jer su odlučili poduprijeti Vladu, odnosno dati potrebne glasove za potporu).

Mikroklimu glavnoga grada "dežele" je u subotu, 17. studenoga, svakako promijenilo i 70 000 prosvjednika koji su svojim najvećim okupljanjem ikada u Sloveniji odlučno pokazali da se ne slažu s Vladinom politikom te traže promjene u visini plaća i smanjivanje socijalnih razlika. Sindikati su četiri zahtjeva potkrijepili geslom da slovenskom radniku uz europske cijene i radnu uspješnost pripadaju isto tako i europske plaće, i to po formuli: rast plaća jednak je porastu inflacije, ali i produktivnosti. Šest sindikalnih organizacija podprli su i umirovljenici i studenti, jer svi osjećaju inflaciju koja je ovih dana dosegla magičnih 5,1 postotaka, što je puno više od europskog prosjeka.

Prošli tjedan je u Brežicama održana tribina s naslovom: Što nam donosi Schengen? Tribinu su organizirale Občina Brežice i Upravna enota Brežice, a sudjelovali su i predstavnici Ministarstva unutrašnjih poslova s brojnom i moćnom ekipom.

Saznali smo da je postupak evaluacije Slovenija uspješno zaključila te da 21. prosinca nastupa Schengenski zakonik na naše "grane". Na naše pitanje hoće li se tada ponoviti 1. rujan, spremno su svi odgovorili da se neće ponoviti zastoji i čekanje od 10 sati. I brojna druga pitanja su mučila žitelje uz granicu. Neki su nezadovoljni povećanim brojem kontrola, upotrebom i uništavanjem lokalnih cesta i posebnim statusom policije, koja je često neshvatljiva lokalnim žiteljima. Postavljala su se i pitanja o malograničnim iskaznicama.

Neki autori koji se bave pitanjem uspostave Schengena nazivaju ga nadziranjem kakvog još svijet nije upoznao. "Veliki brat" ima i svoje drugo ime, a to je Schengenski Informacijski Sistem ili, od milja, SIS (itekako podsjeća na neke "službe"). U SIS-u su različite zbirke podataka koje unosi svaka država posebno, podaci o određenim kategorijama ljudi i, naravno, vlasništva. U sistemu mogu biti podaci o nestalima, traženim osobama, kaznenim postupcima, svjedocima... i još mnogi drugi. Dakle, SIS doista ima ogromnu bazu od nekoliko milijuna podataka. Prema riječima mr. Gorana Klemenčiča, profesora na Fakultetu za sigurnostne znanosti, članak 36., kojim se omogućuje prikriveno evidentiranje i kontrola koja se provodi na granici ili u unutrašnjosti države – čini se spornim. Ovlasti policije se time povećavaju, a postoji i mogućnost nadziranja ljudi koji su evidentirani tek kao mogući počinitelji kaznenih djela te se omogućuje praćenje ljudi koji s njima putuju ili se s istima druže. Među tamne strane ovog zakona on ubraja i odvojene kolone za državljane EU, što je za njega očiti primjer segregacije.

- Schengen je paneuropski policijski nadzorni sistem bez presedana u povijesti. U dobru i zlu. Takav sistem nemaju ni u SAD, iako su savezne države - kaže Klemenčič.

Uz sve te povišene političke i socijalne temperature, ona schengenska će nas tek grijati. Nije ni čudno da stručnjaci govore o globalnim klimatskim promjenama, jer očito je da se i neke društvene moraju dogoditi.

Arhiva 2007

2024

2023

2022

2021

2020

2019

2018

2017

2016

2015

2014

2013

2012

2011

2010

2009

2008

2006

2005

2004

2003

2002