Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Muzejski štikleci

O običaju krštenja mošta uz blagdan sv. Martina

Kak se negdar krstilo

O običaju krštenja mošta uz blagdan sv. Martina u našem kraju

pisano je već nekoliko puta u našem podlistku.

Kako od najranijih datuma u starim spisima nalazimo podatke o vinotočju, vinu, vinogradarstvu i podrumarstvu, u ovom prilogu još par riječi ususret sv. Martinu.

Vinograde su na našem području imali građani, slobodni seljaci i najviše feudalci. Feudalne vinograde obrađivali su kmetovi. Višak vina iz vlastitih vinograda, ali otkupljenog od kmetova, feudalci su prodavali na domaćem tržištu. Sabor je 1671. godine donio odluku da je seljacima zabranjeno točenje vina od Jurjeva do Martinja. Za kršenje odredbe bile su predviđene stroge kazne. U spisima koje čuvamo u našoj pismohrani bezbroj je primjera kršenja odredbi. Prodavalo se vino "na veliko" i "na malo".

U prodaji "na malo" spominju se pehari i peharici raznih mjera. U rječniku Gazophylacium (1740. godina) nabrojeno je za pojam pehar nekoliko natuknica: pehar z dvemi ručki, pehar drveni, pehar zemljeni, pehar zlati, pehar veliki v kom se vino k stolu nosi, pehar za mešanje vode z vinom, pehar iz kojega se voda na ruke zleva, pehar od zgora širok, pehar z vuskem grlom i pehar v kem se vino za sv. Maše nosi...

Mjere pehara i vedara za vinsku mjeru bile su razne. U našem kraju bila je najčešća mjera "vedro", kroz stoljeća promjenjive veličine. Do 20. stoljeća zadržalo se "veliko vedro".

I te mjere, vedro, pinta, holba, kao i pehari raznih veličina našli su se danas u našem muzeju zajedno s ostalim eksponatima.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)