Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Na 3. sjednici Gradskog vijeća Grada Samobora pripremljen teren za smjene u samoborskim komunalnim poduzećima

Spasili nas buju kadrovi iz Bestovja, Zagreba i okolice

U srijedu, 15. rujna, u centru za mlade Bunker održana je 3. redovna sjednica Gradskog vijeća Grada Samobora, kojoj su na početku nazočili svi gradski vijećnici, njih 21, a na kraju ih je ostalo 17. Na dnevnom redu bilo je 27 točaka, od kojih su neke potaknule i dulje rasprave.

Prvi je na redu bio Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna Grada Samobora za 2021. godinu, koji je pojasnio pročelnik za financije Željko Radovanić, naglasivši da je proračun sada u plusu više od 23 milijuna kuna, ali to nije i dobit, te će se sljedećim rebalansom raspoređivati prenesenih 7,3 milijuna kuna iz prošle godine, ali samo na rashode i troškove. Do danas je Grad uprihodovao oko 206 milijuna kuna, potrošeno je oko 178 milijuna, novih zaduženja neće biti, a ide se i u dodatno rezanje troškova, jer je, kako je rekao Radovanić, ovakav proračun bio nerealan, odnosno predizborni.

Željko Stanec (HSS) ustvrdio je da je ovo potvrda dobrog poslovanja bivše vlasti te rekao kako novci na računu malo vrijede, ako se ne iskoriste za projekte, s čime se složila i gradonačelnica Škrobot, koja je dodala da će se sve što se može financirati sredstvima EU iskoristiti da se ne troše gradski novci. Stanec je podsjetio i na već gotove projekte te ukazao na problem čekanja sredstava iz EU fondova i, dodatno, na same iznose, jer se na Samobor gleda kao na visokorazvijen grad pa su i sredstva sve manja. Gradonačelnica je odgovorila da će nova vlast pokušati sačuvati što više proračunskih sredstava, a o natječajima za EU fondove se konzultiraju s ljudima koji se time bave i informiraju ih. Sanja Horvat Iveković (SDP) naglasila je socijalnu komponentu proračuna u koronakrizi, no pričekat će prvi rebalans kada će biti jasnije u kojem smjeru se ide. Vijećnici su, uz suzdržani glas Nike Fleiss, prihvatili izvješće.

Jednoglasno su zatim prihvaćeni prijedlozi odluka o gradskim nagradama. Za životno djelo nagrade će dobiti Ivančica Pogrmilović i Milan Žegarac Peharnik, a godišnje nagrade Ivan Vlainić, Silvestar Kolbas, Slavica Bišćan, Gradsko društvo Crvenog Križa i Darko Lisec, koji je i zahvalio svojoj ženi što ga je prijavila na natječaj.

Zapelo je na Prijedlogu odluke o izradi V. točkastih izmjena i dopuna Odluke o donošenju GUP-a Samobora, jer, kako su vijećnici primijetili, financijska sredstva za izradu tih izmjena trebao bi snositi Grad Samobor, iako se radi o 6 izmjena kojima se udovoljava interesima investitora na pojedinim lokacijama u Gradu, prilikom čega je uobičajeno da oni snose i trošak izmjena tih planova. Pročelnik Marinko Džepina pojasnio je kako bi se na ovaj način izbjeglo donošenje UPU-a, ali nakon poduže rasprave na uz to vezano eventualno buduće proširenje "betonke" i prenamjenu dijela prostora oko Autobusnog kolodvora iz mješovite u poslovno-gospodarsku, prijedlog je dobio samo 2 pozitivna glasa i nije prošao, a problem je i što još nisu formirani svi gradski odbori i komisije, koji bi oko toga trebali dati svoje mišljenje.

Tu treba naglasiti kako je ovaj prijedlog, koji bi investitorima ostavio pozamašan iznos kuna u džepovima, a koji nije prošao čak ni od njezinih vijećnika, došao od same gradonačelnice.

Jednoglasno su otpisani nenaplativi dugovi 70 tvrtki u iznosu od skoro 2,6 milijuna kuna, na što je vijećnik Fokusa Marko Matijaščić pitao zašto se toliko dugo čekalo na naplatu, a pročelnik Marinko Džepina odgovorio je da on od 2018. vodi listu dužnika, a neki dugovi datiraju još iz 2004.

Nakon što je jednoglasnu potporu za novi mandat ravnateljice Gradske knjižnice Samobor dobila dosadašnja ravnateljica Mirjana Dimnjaković, te je na dužnost od najdulje 1 godine, zbog poništenja natječaja, za v.d. ravnateljicu Ustanove Sportski objekti Samobor potvrđena Maja Biondić, na red su došli prijedlozi za imenovanja članova nadzornih odbora Komunalca, Odvodnje i Poduzetničkog centra Samobor.

Prva primjedba stigla je od predsjednice Gradskog vijeća Irene Franceković, koja je pitala zašto su predloženi ljudi koji nisu iz Samobora (Zagreb, Sveta Nedelja), a koji broji skoro 40 tisuća stanovnika, na što je gradonačelnica odgovorila da je dobro imati neovisne, vanjske i objektivne ljude na tako važnim mjestima. Sanja Horvat Iveković i Željko Stanec uzvratili su pitanjima hoće li ti ljudi i koliko će prepoznati specifičnosti sredine u kojoj ova poduzeća djeluju. No, prijedlozi su prihvaćeni pa će tako, vjerojatno, jer ovo je nacrt prijedloga, u NO Komunalac biti imenovani Damir Belanić, Snježana Grdović, Renato Raguž, Mihaela Slamar, Dejan Murić i Hrvoje Pemper, u NO Odvodnje Sandra Starjački i Renato Raguž, a u NO Poduzetničkog centra Bruno Kovačić i Ivan Klarić.

Na red su došla i godišnja izvješća gradskih tvrtki i ustanova (Komunalac, Odvodnja, Knjižnica, Muzej, Pučko otvoreno učilište, Zajednica tehničke kulture, Samoborski športski savez, vrtići Izvor i Grigor Vitez, gradski Crveni križ), pri čemu ravnatelji i direktori nisu dobili priliku podnijeti svoja izvješća, već su samo odgovarali na upite vijećnika tijekom rasprave.

Niki Fleiss dojadile su pohvale Sanje Horvat Iveković o radu i trudu kulturnih ustanova u vrijeme koronakrize, koje je komentirala "iz klupe", ali na poziv vijećnice SDP-a da stane ispred mikrofona i iskoristi svoje pravo raspravljanja Nika se nije odazvala.

Izvješća Komunalca i Odvodnje nisu prošla zbog većine suzdržanih vijećnika, a "na tanko", zbog redom suzdržanih vijećnika Fokusa (s 9 glasova ZA i 8 SUZDRŽANIH, dok je ZTK imala čak 10 glasova ZA), ostala izvješća su ipak prihvaćena.

Uzalud je direktor Komunalca i Odvodnje Ivica Karoglan pojašnjavao skoro 3,5 milijuna kuna minusa Komunalca, dok Odvodnja posluje pozitivno, obrazlagao kako i zašto je do toga došlo, koji su kadrovski problemi i koliko se ulagalo u ljude, koje će sve teže biti naći na tržištu rada pa je tim više svaki od njih dragocjen, te zašto će se uskoro morati ići na podizanje cijena Komunalčevih usluga, kad su Fokusovci bili ljuti što će to baš njih dočekati.

Dakle, kako je naglasio direktor Karoglan, Komunalac je sve do 2019., kada je krenula pandemija koronavirusa, poslovao pozitivno. Unutar tvrtke najveći generatori ovog minusa su odvoz i zbrinjavanje otpada te groblja, čije cijene usluga se nisu mijenjale od 2004. godine, a, s druge strane, kvaliteta i razina svih usluga Komunalca su stalno poboljšavane, posebice što se tiče razvrstavanja otpada, koje je na visokoj razini u odnosu na druge gradove. Direktor Karoglan pojasnio je da bi povećanje cijena nekih usluga od nekih 20-ak posto omogućilo rentabilnije i pozitivnije poslovanje, a ne bi znatno utjecalo na opći standard građana.

Matija Hržić postavio mu je pitanje o povećanju broja i strukture zaposlenih unazad par godina te pitao zašto se taj broj ne smanjuje, na što je direktor odgovorio kako od 252 zaposlena njih manje od 20% radi "u režiji", odnosno u uredima, te da je itekako teško bilo naći ljude za dimnjačarsku i pogrebnu službu, a slijedi im i prirodni odljev većeg broja iskusnih operativaca, koji bi svoja znanja trebali prenijeti na mlađe kolege.

Što se tiče ukidanja naplate pristajanja na perone Autobusnog kolodvora, odnosno peronizacije, što je bilo pitanje Martina Komesa iz Fokusa, o tome je odlučila Skupština društva, jer bi se to inače iskazalo poskupljenjem karata od strane koncesionara.

Na sve se nadovezala predsjednica Gradskog vijeća Irena Franceković, rekavši kako je već prije upozoravala da je Komunalac "tempirana bomba", da poduzeće treba ozbiljnu sanaciju i smatra kako to ne bi trebali plaćati građani.

Sjednicu je zaključio pročelnik za financije Radovanić, rekavši kako sredstva proračunske zalihe ni u protekla 2 mjeseca nisu korištena, između ostaloga i zato, kako je rekao, jer je gradonačelnica "malo škrta".

Izviješće s Aktualnog sata objavljujemo uskoro.

M.K.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)