Uručena povelja počasnog građanina Grada Samobora akademiku Nikoli Reiseru
Za rođendan stigla povelja Grada
Samoborsko Gradsko vijeće usvojilo je uoči ovogodišnje proslave Dana Grada prijedlog o proglašenju akademskog slikara Nikole Reisera počasnim građaninom našega grada. Budući da nije mogao doći na svečanu sjednicu Gradskog vijeća, Nikoli Reiseru gradski su čelnici povelju uručili u njegovom zagrebačkom domu na Zrinjevcu točno na njegov 91. rođendan, 14. listopada. Povelju je uručio gradonačelnik Grada Samobora Krešo Beljak, koji je potom na traženje slavljenika povelju i pročitao, a u gradonačelnikovoj pratnji bili su i suradnica u Uredu gradonačelnika Marica Jelenić te tajnik Grada Dragutin Kušić. Uz povelju stigle su i samoborske delicije u punoj košari.
U povelji se ističe da je Samobor zaista počašćen što ga je srcem prihvatio ugledni hrvatski i svjetski slikar, humanist i akademik, poštovani gospodin Nikola Reiser, jer je tijekom više od šest desetljeća oduševljavao ljubitelje i znalce slikarskog umijeća diljem Hrvatske i svijeta, pronoseći ime voljene domovine i dragog mu samoborskog zavičaja. Povelja završava riječima kako dobar čovjek ne živi sam, njemu uvijek dolaze ljudi, a te su riječi bile i više nego simbolične u ovom susretu.
Uručenje povelje i susret prošli su u vrlo srdačnoj atmoferi u kojoj su se domaćini, a uz akademika Nikolu Reisera bili su njegova supruga Vesna te djeca Nikola i Mirna, zanimali za projekte samoborske gradske uprave. Tijekom razgovora rečeno je da je obitelj Reiser spremna obnoviti kuriju u Mirnovcu i da se nađe adekvatno mjesto za galeriju Nikole Reisera. Gradonačelnik i suradnici iskazali su spremnost da se ta ideja realizira pa će Grad pomoći koliko će biti moguće oko planske dokumentacije ili u osiguranju prostora u Gradu Samoboru.
M.Š.
Životopis
Nikola Reiser je rođen 14. listopada 1918. godine u Mirnovcu kraj Samobora, od roditelja Nikole Reisera i Zdenke r. Sušnik. Djetinjstvo je proveo u obiteljskoj kuriji izgrađenoj u 16. stoljeću, kasnije dograđivanoj i renoviranoj. Otac mu je bio doktor filozofije, profesor zemljopisa i povijesti, umjetnički i glazbeno obrazovan, a bavio se gospodarstvom na svojemu imanju.
Nikola Reiser pučku školu je polazio u Samoboru, potom gimnaziju u Sisku pa u Zagrebu u današnjoj Križanićevoj ulici, a školske godine 1936./37. iz Mirnovca svakodnevno putuje u Zagreb gdje pohađa gimnaziju na današnjem Rooseveltovom trgu. U to vrijeme počinje crtati, pretežito kopirajući iz knjiga Holbeina, Rubensa, El Greca, ali i po prirodi. Iz 1937. godine potječe i portret oca rađen ugljenom i kredom. Reiserova sestrična Anica Muačević bila je učenica slikara Stojana Aralice. Upravo će od nje Reiser dobiti i prva tehnička znanja te preko reprodukcija upoznati francuske impresioniste.
Nakon mature 1938. godine upisuje studij povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, koji napušta naredne školske godine kada je položio prijamni ispit i upisao slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti. Profesori su mu bili Krsto Hegedušić, Omer Mujadžić i Vladimir Becić, a diplomirao je kod Otona Postružnika.
Godine 1943. odlazi u partizane. Tijekom ratnih godina stalno crta borce, ranjenike i svoje prijatelje bez konvencionalne heroizacije i ideoloških stereotipa. Početkom 1944. godine odlazi u Topusko, gdje s grupom umjetnika djeluje u Kulturno-umjetničkom odsjeku ZAVNOH-a, a godinu dana kasnije s grupom umjetnika stiže u Šibenik. Nakon oslobođenja nastavlja studij na Akademiji u Zagrebu. Godine 1949. i 1950. boravi u Parizu. Pohađa Academie Julian, kopira stare majstore u Louvreu. Na studijskim putovanjima boravio je u Italiji, Njemačkoj i Švedskoj. Od 1969. do umirovljenja 1983. godine predavao je na Akademiji likovnih umjetnosti, a od 1978. do 1985. godine vodio je majstorsku radionicu s Ljubom Ivančićem. Redoviti je član HAZU - Razred za likovne umjetnosti u Zagrebu.
Dosada je primio Nagradu grada Zagreba (1958.), Srebrnu plaketu Premio di pitturagrada Faenze (1963.), Nagradu Plavog salona, Zadar (1964.), Prvu nagradu jugoslavenske likovne jeseni za akvarel, Sombor (1964.), Nagradu IV. biennala jugoslavenske grafike, Zagreb (1966.), Nagradu Moderne galerije , Rijeka (1985.), Paletu Slave Raškaj, Karlovac (1986.), Nagradu ZAVNOH-a (1990.) i Nagradu Vladimir Nazor za životno djelo (1999.). O njegovom radu pisali su brojni ugledni kritičari i novinari.
Na domaćoj umjetničkoj sceni Reiser je prisutan više od šest desetljeća, ostvarivši više od 30 samostalnih i više od 300 skupnih izložbi u Hrvatskoj i diljem svijeta.
- Registrirajte se za komentiranje
- Pregled komentara (10)