Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Predavanje o 240 godina organiziranog školstva u Žumberku

Spala knjiga na dvije škole

KUD Marko Vukasović organizirao predavanje o 240 godina organiziranog školstva u Žumberku

Spala knjiga na dvije škole

Kakvu god sliku Žumberka danas imali u glavi, razmišljajući o njemu kao kraju koji je godinama na udaru depopulacije i laganog propadanja, činjenica je da je taj kraj stoljećima poznat kao živa kulturna i duhovna sredina. O tome dovoljno govori i to da se za Žumberak često kaže kako je "kolijevka biskupa", obzirom na njih 20-ak koliko ih je dao taj kraj. S druge strane, a to je bio i razlog organiziranja kulturne večeri u samoborskoj Gradskoj knjižnici u četvrtak, 11. prosinca, Žumberak se može pohvaliti i dugotrajnom tradicijom organiziranog školstva. Točnije, u organizaciji KUD-a Marko Vukasović i suorganizaciji Gradske knjižnice Samobor obilježeno je 240 godina organiziranog školstva u Žumberku.

Nakon uvodnih riječi Tome Gvozdanovića, predsjednika KUD-a Marko Vukasović, središnje predavanje održala je profesorica Sanja Rapljenović iz OŠ Bregana, koja je okupljene vratila u 1768. godinu i dovela ih do aktualnih dana, koji su za Žumberak izuzetno zabrinjavajući.

Dakle, utemeljiteljem organiziranog školstva u Žumberku smatra se marčansko-križevačkog grkokatoličkog biskupa Bazilija Božičkovića, pod čijim su patronatom prije 240 godina otvorene prve dvije žumberačke škole, u Sošicama i Mrzlom Polju. Nakon toga, u 19. stoljeću, uslijedile su i škole u Badovincima (koja je premještena u Kašt), Novom Selu, Oštrcu, Stojdragi, Kostanjevcu, Podžumberku, Dragi i Pećnom. U 20. stoljeću otvorena je tek škola u Grabru, 1904. godine.

Ne čudi stoga da su sa Žumberka stigli i hrvatski velikani – utemeljitelj hrvatske historiografije djelom Poviest Hrvatska Tadija Smičiklas, Dane Kovačević, te pjesnik Jovan Hranilović. No, profesorica Rapljenović upozorila je i na tužniju stranu priče o žumberačkom školstvu.

- Kao što su Žumberak uskoci naseljavali u valovima, na sličan način se događalo i iseljavanje. Prvi val krajem 19. stoljeća, potom nakon I. svjetskog rata i nakon toga treći val, od 50-ih na ovamo, a svaki val je slijedilo i zatvaranje pojedinih škola od kojih su mnoge sada prazne i prepuštene propadanju – istaknula je Rapljenović.

U kakvom je danas stanju školstvo u Žumberku dovoljno govori i podatak da su samo u zadnjih 10 godina od 5 škola koje su u 90-ima djelovale na Žumberku aktivne ostale samo dvije - u Kostanjevcu je područna škola OŠ kardinala Alojzija Stepinca i tamo nastavu pohađa 15 učenika, a u Novom Selu, gdje je područna škola OŠ Bregane, nastavu pohađa samo jedan učenik!

- Mislim da je vrijeme da svi stavimo glave skupa i da svatko od odgovornih konačno učini nešto da bi se stanje na Žumberku popravilo. Žumberak ne treba puno, samo treba pametno – zaključila je predavanje Rapljenović, izrazivši nadu da će proslava 250. godišnjice organiziranog školstva u Žumberku ponuditi ipak nešto pozitivniju sliku aktualne situacije.

K.S.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (4)