Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Joži Prudeusu ne priznaju autorstvo nad epitetom koji je obilježio naš nogomet

Ni u HNS-u "ne znaju" čiji su Vatreni!

Ladić, Jerkan, Bilić, Štimac, Jurčević, Jarni, Prosinečki, Asanović, Boban, Bokšić i Šuker - pravi će ih ljubitelj nogometa u Hrvatskoj odmah smjestiti na pravo mjesto i u pravo vrijeme – Europsko nogometno prvenstvo 1996. godine u Engleskoj (tko je pomislio da je ovo momčad sa Svjetskog prvenstva u Francuskoj, sram ga budi). Iz sjećanja odmah izviru Vlaovićev gol Turcima, Šukerov legendarni lob danskom golmanu Schmeichelu, Ćirin debakl s rezervnom postavom protiv Portugala i četvrtfinale protiv budućih prvaka Nijemaca, gdje je uz neobjašnjivo Jerkanovo prikazivanje rukometne vještine u šesnaestercu glavnu ulogu odigrao i švedski sudac Sundell. Te 1996. mala zemlja osjetila je velik ponos, veliku tugu i stvorila ime koje od tada stalno prati našu nogometnu vrstu – Vatreni.

No, da budemo precizniji, nije mala zemlja ta koja je stvorila ime, učinio je to Samoborac Josip Prudeus. Za potrebe tadašnje promidžbene kampanje Karlovačke pivovare trebalo je osmisliti neki prikladan naziv koji bi pratio reprezentaciju. Odvagujući između nekoliko vlastitih prijedloga, Prudeus je odlučio predložiti naziv Vatreni kao najpogodniji i s najvećim potencijalom. I, kao što svi znamo, sasvim je pogodio. Sredinom studenog 1997. Državni zavod za intelektualno vlasništvo Josipu Prudeusu priznaje autorstvo imena Vatreni za hrvatsku nogometnu vrstu i kao takvo Vatreni postaju zaštićeno ime. I time ovaj tekst iz sentimentalnog prisjećanja na slavne dane majstora nogometne vještine lagano prelazi u opisivanje domaćeg mentaliteta, gdje je pojam intelektualnog vlasništva nekima još uvijek samo imaginarna kategorija.

Naime, u osvit još jedne europske nogometne smotre Josip Prudeus je u sporu s Hrvatskim nogometnim savezom te još trima hrvatskim medijima (tiskanim i elektroničkim) koji i dalje ignoriraju Prudeusovo autorstvo.

- Pravo vlasništva do sada su priznali i za korištenje legalno otkupili Večernji list, Sportske novosti, HTV i Hrvatski radio, Hrvatski katolički radio, Novi list, Vjesnik, Slobodna Dalmacija… Još uvijek postoje neki koji nisu, a ja želim priznavanje autorstva u svim slučajevima gdje netko na imenu Vatreni zarađuje izravno ili neizravno – pojašnjava Josip Prudeus, ističući kako se radi o presedanu u svjetskim razmjerima, obzirom da je ime Vatreni praktički ukradeno iz jedne marketinške kampanje, odnosno da su si neki jednostavno prisvojili korištenje.

Jedan od onih koji su više puta upozoreni da neovlašteno koriste zaštićeno ime Vatreni je i Hrvatski nogometni savez. Josip Prudeus je iz tog razloga s njima i na sudu – još 1998. godine je tadašnji glavni tajnik HNS-a Josip Čop potvrdio kako neće biti korištenja naziva Vatreni bez prethodne konzultacije s Prudeusom. U međuvremenu, Čop je otišao, a nova garnitura kao da je zaboravila čiji su Vatreni pa je tako HNS potpisan kao producent u filmu gdje se neovlašteno koristi ime, tu je i reklamna kampanja za 11 "vatrenih" odijela koju je naručio HNS, nekoliko knjiga o Vatrenima, stalno spominjanje...

- Zlouporaba Vatrenih, o koju su se mnogi opekli, nastavlja se u takvim razmjerima da ima posla i za USKOK: jedne godine DVD, druge CD, knjiga, pa monografija, pa knjiga, pa novi DVD, pa album s čokoladicama. Na internetu se, provjereno, s Vatrenima trži od Australije do Europe! Naklade nitko nigdje ne spominje, a cijene su u značajnim eurima – opisuje stanje Josip Prudeus, navodeći kako je povrijeđen i kao čovjek kome se njegovo uzima bez pitanja i kao negdašnji promidžbeni djelatnik koji ne može vjerovati da se tako nešto događa.

Da ne bi ispalo kako se radi o nekim suludim odštetama, dovoljno govori činjenica da je većina korisnika imena Vatreni ipak potpisala ugovor s Prudeusom (oni koji nisu, osuđeni su na "brončane", "kockaste" ili sudske tužbe). Riječ je uglavnom o iznosima koji se kreću tek nekoliko tisuće kuna za pravo trajnog korištenja. No, nekima je i to previše, iako i dalje zarađuju na tuđem imenu.

- Japanski veleposlanik u svezi s Vatrenima izjavio na HTV-u da je takvo što nezamislivo u njegovoj zemlji i na zapadu i svatko tko bi se jednom pokušao koristiti neovlašteno tuđim intelektualnim vlasništvom to mu više nikada ne bi palo pamet, jer su kazne drastične! Država je utemeljila Zavod za intelektualno vlasništvo i ono je jedino mjerodavno nešto odbiti i zaštititi! Meni su zaštitili ime za hrvatsku nogometnu vrstu, a Hrvatska je popisala europsku konvenciju o zaštiti intelektualnog vlasništva i pravna država ga mora štititi – zaključuje Prudeus u nadi da će se priča s Vatrenima riješiti i prije Europskog prvenstva u Švicarskoj i Austriji. Pa da će svi u skladu sa zakonom moći do mile volje koristiti Vatrene u reklamama, prodavati dresove Vatrenih, mahati Vatrenim šalovima, sakupljati sličice Vatrenih, izdavati DVD kompilacije najgolova Vatrenih, lijepiti postere...

Kruno Solenički

Kako su nastali Vatreni

Ime Vatreni prvi puta se pojavilo na papiru Josipa Prudeusa 4. rujna 1995. godine Pri staroj vuri. Razmišljajući o zadatku koji je pred njega postavila Karlovačka pivovara, da za potrebe reklamne kampanje uoči Europskog prvenstva u Engleskoj smisli marketinški prihvatljivo ime za hrvatsku nogometnu vrstu, Prudeus je krenuo s nekoliko ideja. Na širem popisu prijedloga tako su se našli Ponosni, Plameni, Žeravke, Vatreni, Iskre, Lavovi, Kockasti, Odani i Žustri. Potonja tri odmah su odbačena kao nedovoljno dobra prijedloga, a ostali su podvrgnuti ho-ruk testiranju u Staroj vuri. Uvjerljivo najviše simpatija izazvalo je ime Vatreni, a ostalo je povijest.

Imena koja mu nisu ukrali

Josip Prudeus nikako nije nestručnjak u marketingu. Radio je petnaest godina kao art direktor u najvećoj propagandnoj kući, tadašnjoj Ozeha, gdje je bio voditelj kreativnog odjela. Za to vrijeme pisao je promidžbene tekstove za tuzemne i inozemne tvrtke (među njima i za Pepsi Colu, Renault, Podravku, Jamnicu...), a autor je tekstova za sarajevsku Olimpijadu i Univerzijadu u Zagrebu. Vjerojatno mnogi ni ne znaju da upravo Prudeus stoji iza imena kao što su Dona, Voćko, Imota ili Mleko z bregov, a, zanimljivo, do Vatrenih nitko nikada nije zlouporabio niti jedno njegovo autorsko djelo, niti parafrazirao ili djelomice otuđio na stotine slogana iza kojih stoji (između ostalih za Sljeme, Pepsi, Jamničku, Vindiju, Badel, Kandit, Saponiju, Zvečevo...).

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (7)