Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Još jedan Građanski utorak na temu zbrinjavanja otpada

Puno problema i pitanja, a malo odgovora

Društvo inženjera i tehničara Grada Samobora i Pučko otvoreno učilište Samobor organizirali su još jednu tribinu u sklopu programa Građanski utorak na temu zbrinjavanja otpada, koja je održana 21. ožujka u Pop Up Art kinu na Autobusnom kolodvoru.

U povodu Dana voda, koji se obilježava 22. ožujka, bilo je riječi o nekoliko tema: prikupljanje i zbrinjavanje otpada danas i planovi za budućnost, gospodarenje otpadom u Samoboru danas i sutra te monitoring saniranog odlagališta otpada Trebež.

Moderator tribine ing. Antun Bišćan uime Udruge inženjera i tehničara Grada Samobora najavio je teme i govornike, redom iz samoborskog Komunalca, gradske tvrtke koja brine o brojnim segmentima koji se tiču gradskih komunalija.

Vrlo detaljno, više od sat i pol, o svemu su prisutnim članovima DITS-a i zainteresiranim građanima govorili direktor Komunalca Renato Raguž te stručnjaci iz tvrtke zaduženi za pojedine sektore Vjekoslav Borić i Darko Vrkljan.

Direktor Raguž u svom je izlaganju predočio brojne podatke o novom načinu zbrinjavanja otpada u Samoboru, s usporedbom na druge gradove u Hrvatskoj te praksom u nama obližnjim državama članica Europske unije i šire.

Iz svega je bilo jasno da Hrvatska po svim pitanjima zbrinjavanja otpada zaostaje u odnosu na zapad Europe ponajprije zbog zakonske regulative, koja nije u stanju primijeniti primjere dobre prakse drugih gradova i država u okruženju, a koja jedinice lokalne samouprave ograničava u vlastitim pokušajima da riješe svoje probleme. Kasni se sa sanacijom postojećih velikih deponija smeća, a sustav regionalnih centara za gospodarenje otpadom, kojima bi se riješilo zbrinjavanje, prerada i energetska iskoristivost otpada još nije u potpunosti zaživio.

Grad Samobor je, rekao je direktor Raguž, što se tiče Hrvatske, negdje u sredini po učinkovitosti zbrinjavanja otpada, i smatra da po tom pitanju idemo u dobrom pravcu.

O tehnološkim novitetima, poput uvođenja elektronskog praćenja broja odvoza komunalnog otpada putem čipova na spremnicima, otpadomjerima i kodovima potrebnima za odlaganje otpada na reciklažnom dvorištu govorio je Vjekoslav Borić.

Vrlo iscrpno i poučno predavanje o sanaciji Trebeža održao je Darko Vrkljan.

No, članove DITS-a i prisutne građane, koji su na koncu mogli postaviti i konkretna pitanja, zanimala su rješenja brojnih problema u nadležnosti Komunalca i gradskih komunalnih redara.

Ističemo najvažnija: zašto se u samoj strategiji nije prišlo načinu naplate po količini otpada vaganjem, a ne po volumenu spremnika, zašto se sada traže osobni podaci i godišnje ograničenje količine otpada koji građani odlažu na reciklažno dvorište, pri čemu su posebno zakinute tvrtke i obrti koji također nekamo moraju sa svojim otpadom, što je s kućanstvima u kojima žive stariji i oni kojima nisu dostupne nove tehnologije, kamo će svoj otpad odlagati brojni vikendaši i ostali neprijavljeni u Samoboru, a poseban problem, na koji je ukazao Željko Koščica, je zbrinjavanje građevinskog i sličnog otpada tvrtki i investitora koji grade po Samoboru, kojeg ima jako puno, jer Grad Samobor, iako je to po zakonu dužan osigurati, još nema odlagalište za građevinski otpad. Također, tvrdi Koščica, upravo zbog ovakve strategije Grada ima sve više divljih odlagališta, gomila se smeće uz reciklažne otoke po kvartovima, jer ga Komunalac ne odvozi redovito, a postavio je i pitanje zapošljavanja podobnih i rodbine čelnika u samoj tvrtki.

Direktor Raguž odgovorio mu je da od kada je on na dužnosti Komunalac radi sve po zakonu, da njihovi djelatnici, što se tiče odlaganja smeća na nedozvoljenim mjestima ili u prirodu, postupaju po prijavi komunalnih redara, te da su ti njegovi dojmovi subjektivni, a on se (Raguž) oslanja na argumente i činjenice po kojima Komunalac dobro odrađuje svoj posao unutar zakonskog okvira.

Članovi Društva inženjera i tehničara Grada Samobora također su imali primjedbe na pojedina rješenja i način rada Komunalca, uz osvrt na nedostatan monitoring Trebeža s obzirom na njegovu važnost i nakon sanacije, te ponudili konkretna rješenja i pomoć svojih stručnjaka. Pitali su i zašto nitko od gradskih čelnika ili stručnjaka nije nazočio ovoj tribini, vitalnoj i od značaja za cijeli grad.

Po svemu sudeći, rješavanje svih tih važnih pitanja tek nam predstoji.

M.K.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

Zagrebačka županija u cijelosti će financirati obnovu zgrade suda u Zaprešiću

4,34 milijuna eura za sud, gruntovnicu i katastar

Zgrada suda, gruntovnice i katastra u Zaprešiću teško je stradala u petrinjskom potresu, no uskoro će u kompletnu obnovu koju će u cijelosti s 4,34 milijuna eura financirati Zagrebačka županija, koja je u istoj zgradi imala i sjedište svoje ispostave. Ugovor za tu namjenu potpisali su župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić i gradonačelnik Grada Zaprešića Željko Turk.

Sredstva su dodijeljena u sklopu javnog poziva za financiranje troškova saniranja šteta i obnove zgrada javne namjene oštećenih potresom na području Zagrebačke županije, koji je raspisan u travnju prošle godine, a za što je kroz decentralizirana sredstva do kraja 2024. godine osigurano nešto više od 21 milijun eura.

- Do sada smo potpisali 75 ugovora ukupne vrijednosti 16,6 milijuna eura i vjerujem da će nas ta pomoć Vlade RH pratiti i kasnije kako bi obnovili sve javne objekte. Najveći dio sredstava do sada je otišao u Zaprešić, s obzirom da su tamo i najveće štete od potresa. Prošle godine potpisali smo ugovore za obnovu zgrade Pučkog otvorenog učilišta, za projektnu dokumentaciju, elaborate te sanaciju škole, a kad k tome dodamo današnji ugovor riječ je o ukupno 7,6 milijuna eura - rekao je Kožić.

Zahvalivši Zagrebačkoj županiji na dodijeljenim sredstvima gradonačelnik Turk kazao je kako radovi na obnovi Pučkog otvorenog učilišta dobro napreduju, a da su se današnjim ugovorom stvorili preduvjeti i za raspisivanje natječaja za obnovu zgrade suda.

- Obnova obje zgrade izrazito je važna za Grad Zaprešić i za naše stanovnike. Teško smo našli privremene odgovarajuće lokacije za izmještanje službi i svi jedva čekamo povratak u obnovljene zgrade - poručio je Turk.

Govoreći o obnovi, Kožić se osvrnuo na gotovo 64 milijuna eura koji se u ovom trenutku ulažu u prometnu infrastrukturu za sanaciju klizišta, mostova te županijskih i lokalnih cesta na 250 punktova, a za što su sredstva osigurana iz Fonda solidarnosti EU.

- Na cestama diljem županije je niz obilaznih pravaca i privremenih regulacija, a ovim putem molimo sve naše žitelje za strpljenje u prometu - poručio je Kožić.

M.B.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)