Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

U Centru za mlade Bunker održan okrugli stol na temu "Mladi bez granica... i kako centri za mlade mogu pomoći"

Mladima u Samoboru otvorena sva vrata, problemi su na višim razinama

Najveći centar za mlade u Hrvatskoj, popularni samoborski Bunker, brojnim događanjima obilježava svoju drugu godišnjicu rada i postojanja. U sklopu proslave 2. rođendana je u srijedu, 29. svibnja, održan i okrugli stol na temu "Mladi bez granica... i kako centri za mlade mogu pomoći", s posebnim naglaskom na važnost uključivanja mladih u lokalnu zajednicu i donošenje za njih važnih odluka.

Tridesetak sudionika skupa, koji je moderirala voditeljica Andrea Andrassy, pozdravila je najprije ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta Samobor i voditeljica Centra za mlade Bunker Jelena Vojvoda, koja je ukratko iznijela podatke o dvogodišnjem radu centra te naglasila kako je do sada centar i oko 150 različitih događanja u njemu, a većinu njih predložili su, kreirali i organizirali sami korisnici, pohodilo čak 24 000 mladih.

Na ove impresivne brojke nadovezala se u svojem obraćanju nazočnima zamjenica gradonačelnika Sanja Horvat Iveković, koja je istaknula i brojne druge pogodnosti koje Grad Samobor nudi mladima, posebice u svjetlu stalnog povećanja broja stanovnika, o čijim potrebama gradska uprava sustavno brine. U ime Zagrebačke županije govorio je zamjenik župana Hrvoje Frankić, istaknuvši Samobor kao svijetli primjer brige o mladima još od 80-ih godina i SOK-a pa sve do Bunkera, koji je ostvarenje želja svih generacija i uzor drugima po načinu rada i organizacije za potrebe mladih.

Nikola Baketa iz Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu predstavio je potom rezultate međunarodnog istraživanja o aktualnim trendovima i ponašanju mladih od 14 do 20 godina u sedam za njih bitnih područja života koje je provedeno u 10 europskih zemalja, među kojima je i Hrvatska, financirano kroz Zakladu Friedrich Ebert Stiftung. Baketa je u svojoj prezentaciji ove studije naglasio probleme i podatke do kojih su došli u Hrvatkoj, s posebnim osvrtom na rezultate dobivene u zemljama u okruženju i šire.

Ukratko, a problemi su i daleko širi, mladi u Hrvatskoj bore se s mnoštvom prepreka tijekom odrastanja i obrazovanja pa tako i s uključivanjem u javni, radni, politički i općenito društveni život. Čak 71% mladih u Hrvatskoj živi s roditeljima, od kojih najčešće preuzimaju i tradicionalno poimanje zajednice, a 3,2 je njihova ocjena kvalitete obrazovanja u državi. Raste i percepcija korupcije u svim segmentima, najmanje vjeruju političarima, vrlo važnom smatraju neovisnost, a na dnu smo ljestvice po pitanju zadovoljstva i osobnog optimizma. Unatoč tome vlada nezainteresiranost za participiranje u politici i društvenim zbivanjima, mladi nam malo volontiraju, a u slobodno vrijeme čak 69% njih ne radi ništa. Većini je važno zapošljavanje, za koje većina vjeruje da je potrebna veza, što pak opravdavaju, a mali postotak vjeruje u vladavinu prava. Uglavnom, zaključio je Baketa, ulazak u Europsku uniju nije rezultirao značajnim društvenim promjenama u Hrvatskoj, jer je kod mladih i dalje prisutna pasivnost u javnom i društvenom životu.

O ovim i drugim problemima na koje je ukazalo istraživanje, tijekom okruglog stola raspravljali su i svoja iskustva podijelili zamjenica Sanja Horvat Iveković, predsjednica Savjeta za mlade Vlade RH Tanja Herceg, Marko Kovačić iz Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, predsjednik Mreže mladih Hrvatske Josip Miličević, Maja Mojškerc iz Youth Network MaMa Slovenija, Mitja Zajc iz Zavoda za podjetništvo, turizem i mladino iz susjednih Brežica, Svjetlana Marijon iz Centra za mlade Zagreb, Tin Živković iz Kluba učenika i studenata grada Samobora i ravnateljica Jelena Vojvoda.

U svojim zaključnim riječima svi su naglasili kako je, uz neophodnu infrastrukturu, prvenstveno u vidu prostora za mlade, nužna profesionalizacija i edukacija svih koji rade s mladima, kao i kvalifikacijski okvir za provođenje programa.

Na sve to se, nažalost, u Hrvatskoj već godinama čeka, unatoč brojnim odlukama koje dolaze iz resornih ministarstava i agencija, a koje se u vrlo maloj mjeri, teško i sporo provode.

A bez priznavanja realnosti na terenu, koja je sve samo ne blistava, neće biti ni napretka, jednoglasan je zaključak ovog skupa.

Neka se ugledaju u samoborski Bunker.

M.K.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)