Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Međunarodni dan svjesnosti o bolestima štitnjače

Gušavost je suzbijena, ali oprez je i dalje neophodan

Hrvatska udruga za bolesti štitnjače unatrag 12 godina tradicionalno obilježava Međunarodni dan svjesnosti o bolestima štitnjače, 25. svibanj, ove godine javnozdravstvenom akcijom "Svibanj mjesec leptira – nosileptira". Javnozdravstvena akcija provedena je na Trgu kralja Tomislava u subotu, 11. svibnja, uz podršku i pokroviteljstvo poglavarstva Grada Samobora te Zagrebačke županije.

Uz svesrdnu pomoć Klinike za onkologiju i nuklearnu medicinu KBC Sestara milosrdnica, Referentnog centra za bolesti štitnjače RH, akademika Zvonka Kusića, te sugrađanki prim.dr. Sunčice Andreje Rogan i mr. Lee Adamec, obilježava se ovaj dan sada već drugi puta i u Samoboru, što nije slučajnost. Pedesetih godina prošlog stoljeća prof.dr. Josip Matovinović objavio je prvu kartu gušavosti u Jugoslaviji koja se kretala od 46-88%. Tako je gušavost u školske djece u Zagrebu nađena u 46%, a najzastupljenija od čak 85% bila je u samoborskim Rudama. Endemska gušavost i smanjen rad štitnjače, koja nastaje radi prehrane siromašne jodom, ima teške posljedice na cjelokupnu populaciju koja je izložena nedostatku joda. Najteže posljedice su gluhonijemost, psihofizička zaostalost pa sve do kretenizma. Podaci iz lokalnih samoborskih knjiga govore da se u tom selu djevojke "bez vrata" nisu smatrale lijepima, a kipovi anđela su u crkvi u Kotarima imali gušu. Poznato je kako je endemska gušavost u hrvatskim krajevima postojala od srednjeg vijeka, a prvi podaci o gušavosti spominju se u izvještajima austro-ugarske vojske, kada se navodi visoka zastupljenost u svim brdovitim predjelima, a gotovo da je nije bilo uzduž jadranske obale. Naše Rude su u srednjem vijeku nastanjivali doseljenici iz južne Bavarske i Austrije (gorštaci s područja Alpa gdje je tlo isto bilo osiromašeno jodom!), mahom rudari koji su došli kopati boksit. Istraživanja prof. Matovinovića rezultirala su uvođenjem jodiranja soli za ljudsku i životinjsku upotrebu 1953. g. zakonskom odredbom, koja je bila jedna od prvih te vrste u Europi. Taj zakon o količini joda u soli promijenjen je 1996., zahvaljujući sustavnom praćenju volumena štitnjače i izlučivanja joda u urinu u školske djece u Hrvatskoj, kojim rukovodi Kosmisija za suzbijanje gušavosti od 1992., na čelu s akademikom Zvonkom Kusićem. Od tada KBC Sestara milosrdnica sa školom u Rudama redovito surađuje te su dobiveni znanstveni podaci objavljeni u brojnim međunarodno indeksiranim časopisima, a izdvajamo jedan objavljen 2008. godine pod nazivom "The story of the Croatian village of Rude after fifty years of compulsory salt iodination in Croatia" autora svih poznatih liječnika našim pacijentima (Jukic T., Dabelić N., Rogan S.A., Nõthig-Hus D., Lukinac L., Ljubicic M., Kusić Z.).

Podizanje svjesnosti o bolestima štitnjače je bitna kako bi se građani upoznali i informirali o bolestima štitnjače koja utječe na svakodnevni život i aktivnost oboljele osobe te važnosti ranog otkrivanja bolesti, prevenciji nastanka i razvoja bolesti, kako se nositi i prihvatiti bolest. Hrvatska je jedna od zemalja s najvišom godišnjom stopom porasta karcinoma štitnjače u svijetu 10/100 000 stanovnika godišnje.

Tako je i Grad Samobor prepoznao važnost ove javnozdravstvene akcije, čija je uloga u konačnosti i smanjenje troškova liječenja te bolja radna sposobnost zaposlenih, a akciji su se pridružili i predsjednik Gradskog vijeća Samobora Miran Šoić, zamjenik župana Hrvoje Frankić, dok su se akademik Kusić i pročelnik Juro Horvat ispričali radi brojnih drugih obaveza.

Prim.dr. Sunčica Andreja Rogan

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)