Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

28. Susreti na grobu Ivana Perkovca

Ne smijemo ga zaboraviti

Učenici samoborskih osnovnih škola, njihovi nastavnici, predstavnici Grada Samobora i članovi Ogranka Matice hrvatske Samobor i ove su godine u srijedu, 16. svibnja, točno u podne ispred groba Ivana Perkovca dočekali svoje prijatelje iz Šenkovca, čija osnovna škola nosi ime našeg poznatog Samoborca.

Dragi gosti i domaćini ovim tradicionalnim susretom prisjećaju se velikana pisane riječi i aktivnog sudionika političkog života Hrvatske sredinom 19. stoljeća.

Uz prigodan program koji su pripremili učenici iz Šenkovca i Samobora, na grob Ivana Perkovca, uoči obilježavanja godišnjice njegova rođenja, položeno je cvijeće i upaljene su svijeće kao podsjetnik na njegova djela i ostavštinu rodnoj Harmici pokraj Brdovca i Samoboru, u kojem je 1871. umro.

O Perkovčevom životu i radu govorili su ravnateljica šenkovečke OŠ Ivana Perkovca Vesna Javor, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Zaprešić Dragutin Grgas i voditeljica povijesnog odjela MH Samobor Sandra Sinković. Nazočnima su se, uz prigodne riječi dobrodošlice i uz zahvalu na očuvanju spomena velikom čovjeku, piscu i domoljubu Ivanu Perkovcu obratili i načelnik Općine Brdovec Alen Prelec, zamjenica gradonačelnika Grada Samobora Sanja Horvat Iveković te u ime Udruge Ivana Perkovca Marija Ledinski Anić.

Svi su se usuglasili oko činjenice da Ivan Perkovac, prečesto zaboravljan, zaslužuje puno značajnije mjesto u hrvatskoj povijesti i literaturi, a ta zadaća vraćanja Perkovčeva imena među njegove poznate i slavne suvremenike Samoborcima i Brdovčanima tek predstoji.

M.K.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

Održan 16. susret gospodarstvenika Zagrebačke županije

Rastu dobit i izvoz, pada nezaposlenost

Rekordnih 87,5 milijuna kuna bespovratnih sredstava osigurala je ove godine Zagrebačka županija, najviše do sada, za svoje poduzetnike, obrtnike, poljoprivrednike, OPG-ove, udruge civilnog društva te gradove i općine, rečeno je na 16. po redu Susretu gospodarstvenika Zagrebačke županije održanom u Hotelu International.

U nazočnosti 200-tinjak uzvanika prezentirane su analize i gospodarski pokazatelji različitih relevantnih institucija koje svrstavaju Zagrebačku županiju u sam vrh razvijenosti u Republici Hrvatskoj. Tako analiza FINE pokazuje da se županija prema ostvarenim prihodima kod poduzetnika u iznosu od 45,7 milijardi kuna nalazi na drugom mjestu, odmah iza Zagreba, a analiza HGK-a kaže da se Zagrebačka županija nalazi na 2. mjestu s ostvarenim porastom nominalnog BDP-a za 2,4 posto u 2015. godini u odnosu na pretkriznu 2008. godinu. Također, spomenuto je i da se prema indeksu razvijenosti Zagrebačka županija nalazi u najrazvijenijoj skupini, u kojoj u budućnosti planira napredovati i unutar skupine.

- Prema broju poduzetnika smo četvrta, a prema broju zaposlenih treća županija iza Grada Zagreba. Ukupan iznos dobiti koji su ostvarili naši poduzetnici iznosi 2,23 milijarde kuna, a s dobiti posluje 73,8% županijskih poduzetnika - istaknuo je župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić, dodavši da je vrijednost izvoza povećana za 11% u odnosu na 2015. godinu te je u 2016. dosegla 7,1 milijardu kuna na godišnjoj razini.

- Takva gospodarska kretanja nas izrazito vesele, jer pokazuju da naši poduzetnici mogu konkurirati najboljim tvrtkama iz cijele Europe pa i šire - dodao je Kožić.

Pozitivni gospodarski pokazatelji odrazili su se i na rast zaposlenosti u Zagrebačkoj županiji za 10,3% u razdoblju od 2011. do 2016. godine, što je najveći rast zaposlenosti od svih županija, a prema zadnjim podacima je i nezaposlenost najniža u posljednjih 25 godina s brojkom od 6885 nezaposlenih u travnju ove godine.

- Zagrebačka županija u ovom trenutku ima, bilo u fazi prijave, provedbe ili odobrenja na EU natječaje gotovo 100 milijuna kuna vrijedne projekte. Kada tome pridodamo i strateške projekte poput 883 milijuna kuna vrijednog projekta vodoopskrbe istoka županije i 800 milijuna kuna vrijednog projekta širokopojasnog pristupa internetu ova brojka mnogo je veća. Gradnju hladnjače najavio sam prošle godine na Susretu gospodarstvenika, a za idući tjedan najavljujem svečano otvorenje - izjavio je Kožić. Kazao je i kako je zahvaljujući naporima Regionalne razvojne agencije Zagrebačke županije (ZACORDA) proteklih godina iz EU fondova povučeno 350 milijuna kuna za projekte vrijednosti veće od 700 milijuna kuna.

O isprepletenosti i međuovisnosti globalnih, EU i nacionalnih kretanja i izazova govorio je ekonomski stručnjak prof.dr. Mladen Vedriš u svom predavanju "Hrvatska 2018. Kako dalje?". Posebno se osvrnuo na Nacionalni program reformi 2018. koji je Vlada RH objavila u travnju ove godine, a prema kojem su kao glavni ekonomski ciljevi izdvojeni - jačanje konkurentnosti gospodarstva, povezivanje obrazovanja s tržištem rada i održivost javnih financija.

- Hrvatska mora prijeći iz faze deklarativnosti u fazu realnog rada na reformama - naglasio je Vedriš, dodavši da županija daje zavidan poticaj svojim gospodarstvenicima, ali je potrebna sinergija na razini države da bi gospodarstvo u cjelini bilo u porastu.

Izaslanik predsjednika Vlade RH Velimir Žunac, državni tajnik u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova EU, istaknuo je da su gospodarski rast i održivi razvoj jedina protuteža iseljavanju mladih i lošim demografskim trendovima.

- Svjesni smo da se gospodarski rast neće dogoditi sam od sebe, nego da moramo raditi na njemu - rekao je Žunac, pozvavši pritom okupljene da se još više okrenu EU natječajima i sredstvima kako bi unaprijedili svoje poslovanje.

Okupljenim gospodarstvenicima predstavljeni su programi i mjere za poticanje razvoja gospodarstva i poljoprivrede u 2018. godini te su pozvani da narednih dana prate službene web stranice Zagrebačke županije na kojima će, kao i uvijek dosad, biti objavljeni svi natječaji za bespovratne potpore.

I.P.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

Gužve na improviziranim parkiralištima u dolini Lipovečke Gradne

Dilema: u grabu il' u šumu?

Stotine izletnika dolazi u Samoborsko gorje. Manji dio dolazi gradskim prijevozom, dok veći dio stiže osobnim automobilima. Zadnjih godina primjećuje se problem parkiranja. Počevši od Smerovišća pa sve do zadnjih kuća Malog Lipovca, na improviziranim parkiralištima teško je naći mjesto za parkiranje. Auti stoje uz samu cestu i često stvaraju probleme kod funkcioniranja prometa uskom cestom koja prolazi uz potok.

Niti jedno parkiralište nije uređeno za prihvat većeg broja automobila, a dolasci autobusa stvaraju još veće poteškoće.

Imaju li mjesni odbori kakav plan za uređenje parkirališta?

Imaju li gradska uprava i Komunalac rješenje za navedene probleme? Možda bi se mogla otkupiti koja livada uz Lipovečku Gradnu i napraviti parkiralište ili proširiti ugibališta uz postojeću cestu?

Želimo turiste, planinare i izletnike u Samoborskom gorju, no moramo napraviti i infrastrukturu koja će pratiti njihov sve veći dolazak.

Radovan Librić

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)