Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

U Gradskoj knjižnici održano predavanje o geotermici u Hrvatskoj i Samoboru

Potencijal oko kojeg ne treba izmišljati toplu vodu

Astronomska sekcija Društva inženjera i tehničara Grada Samobora u suradnji s Gradskom knjižnicom organizirali su predavanje iz ciklusa Nemirna zemlja, a na temu geotermike zagrebačkog i samoborskog prostora.

Tema je ponajviše izazvala zanimanje uskog, stručnog kruga ljudi koji su u ponedjeljak, 16. studenoga, sa zanimanjem popratili što im o spomenutoj temi imaju za reći Slobodan Kolbah i Mladen Škrlec. Dva stručnjaka s višegodišnjim stažom u INA-i ustvrdili su kako se u Hrvatskoj trenutno koristi svega 0,01 posto geotermalnih potencijala. Doduše, to niti ne čudi, jer ulaganja u potrebnu infrastrukturu su poprilično visoka, a sama profitabilnost tih pogona je relativno niska. Dodatni problem u Hrvatskoj predstavlja i komplicirana zakonska regulativa (kako je rečeno, pisali su je pravnici, a ne stručnjaci) koja praktički destimulira svakoga tko misli koristiti energiju podzemlja. Međutim, radi se o potencijalu kojeg se ne bi smjelo zanemarivati, ustvrdili su predavači, tim više što se radi o obnovljivim izvorima energije, obzirom na tehnologiju ponovnog utiskivanja termalnih voda u izvore iz kojih se crpe. Kako je zaključeno, novaca za bušotine ima, ali nedostaje projekata i bolje zakonske regulative.

Nažalost, u Hrvatskoj su posljednje bušotine nastale još 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća, a trenutno se geotermalna polja u proizvodnji koriste jedino u dijelu Zagreba i u Bizovcu. Doduše, na incijativu Vlade trenutno se radi projekt Kutnjak-Lunjkovec kao demonstracijski projekt uporabe geotermalne energije ne samo za grijanje, nego i za proizvodnju električne energije.

Ono što je okupljene ipak najviše zanimalo, vezano je uz situaciju u Samoboru. Poznato je da je sjeverozapadno područje potencijalno najbogatije geotermalnim izvorima, a iz tog potencijala u Samoboru trenutno curi iz dvije bušotine – jedne kod Končara, a druge kod Bobovice. Niti jedna nije u konkretnoj funkciji, rečeno je na predavanju, osim što iz ove potonje ljudi znaju potegnuti crijeva pa toplom vodom zimi griju jezera. Stručnjaci kažu kako su samoborski izvori na 22 stupnja, vodnog potencijala od nekih 30 litara u sekundi, dobre mineralne kompozicije i jako niskog saliniteta, tako da se mogu koristiti za piće, ali i kao bazenska voda ili voda za grijanje i hlađenje nekih pogona.

U Svetoj Nedelji također postoji jedna bušotina, rečeno je, koja je viših temperatura i kapaciteta vode od samoborskih. Zanimljivo da je ona i u korištenju, obzirom da je bušotinu INA predala Svetoj Nedelji, a ona pak dala na korištenje jednom tamošnjem poduzetniku za grijanje staklenika.

Kako je zaključio domaćin predavanja, predsjednik Astronomske sekcije DITS-a Ivan Opić, bušotine Samobor 1 i 2 su dva dragulja koja bi mogla pitkom vodom snabdijevati veći dio Samobora, no, nažalost, one godinama stoje neiskorištene.

K.S.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (2)

Samoborski ogranak HSLS-a na Saboru stranke u Slavonskom Brodu

Linda Rossini Gajšak u Središnjem vijeću

Samoborski članovi HSLS-a imali su 14. studenog radnu subotu, jer su bili delegati na 15. Saboru Hrvatske socijalno liberalne stranke u Slavonskom Brodu pod radnim nazivom Put u Europu. Na Saboru HSLS-a biralo se novo vodstvo stranke, predsjednik, četiri potpredsjednika, Središnje vijeće, Nadzorni odbor i Statutarna komisija.

Članica HSLS-a samoborskog ogranka, dr. Linda Rossini Gajšak, vijećnica u Gradskom vijeću Grada Samobora, kandidirala se za Središnje vijeće stranke, u koje je izabrana s 421 glasom kao jedini direktno izabrani predstavnik iz Zagrebačke županije.

Novi predsjednik HSLS-a je Darinko Kosor, dosadašnji predsjednik GO HSLS Zagreb i vijećnik u Gradskoj skupštini Grada Zagreba, koji je u drugom krugu s 524 glasa pobijedio Dražena Bregleca, dosadašnjeg potpredsjednika stranke i državnog tajnika za promet, za kojeg su glasovala 464 delegata. Novoizabrani potpredsjednici HSLS-a su, od 12 kandidiranih, Hrvoje Vojković, Karin Fenjveši, Sandro Jurman i Stanko Zrilić.

Predsjednica HSLS-a Đurđa Adlešič podnijela je izvješće o radu od lipnja 2006. godine, kada je preuzela vođenje stranke, do 15. Sabora, podsjetivši na niz inicijativa koje je HSLS kao koalicijski partner pokrenuo u Vladi - poput otvaranja rasprave o Zakonu o radu, otvaranja pitanja državnih dužnosnika u nadzornim odborima državnih tvrtki, prijedloga podjele Hrvatske na nekoliko regija, koji će kasnije biti uvod u prijedlog smanjenja broja gradova, općina i županija. Zahvalila je svim članovima HSLS-a na podršci koju je dobivala tijekom tri i pol godine vođenja stranke, a u emotivnom je govoru naglasila kako će joj iz vremena vođenja stranke ostati samo lijepe uspomene. Poručila je i da liberalima predstoje dobra vremena te je uvjerena da će HSLS i u budućnosti biti respektabilna politička stranka centra.

Novi predsjednik HSLS-a Darinko Kosor je istaknuo kako je njegova pobjeda pobjeda i HSLS-a. Pozvao je članove stranke da krenu "istim putem za bolji HSLS" te se zahvalio dosadašnjoj predsjednici Đurđi Adlešič. Ocijenio je kako je izborna kampanja za stranačkog predsjednika bila istinski liberalna, jer se do zadnjeg trenutka nije znalo tko će biti predsjednik. Obećao je da će HSLS-u vratiti nekadašnji sjaj, učvrstiti ga kao jaku, profiliranu stranku političkog centra i homogenizirati članstvo. Kao svoj najvažniji cilj istaknuo je jačanje i profiliranje stranke, a među najvažnijim temama u budućoj programskoj politici istaknuo je poreznu politiku i posebice olakšice za obrtnike i male poduzetnike te vladavinu prava. Naglasio je kako će HSLS ponovno biti važan politički čimbenik te kako će ostati dijelom vladajuće koalicije, a dosadašnja predsjednica Adlešič i dalje potpredsjednica Vlade RH.

Samoborski liberali dobili su od novog predsjednika podršku za svoj rad i angažman, ali i "vjetar u leđa" za nove izazove koji ih čekaju u oporbenom radu u Gradskom vijeću i tijelima Gradskog vijeća i jačanju liberalne ideje u Samoboru.

I.H.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (31)

Treća godina Dječjeg vrtića Osmijeh iz Hrastine

Kroz igru do znanja

I ove je godine, kao i predhodne dvije, Dječji vrtić Osmijeh iz Hrastine, s mališanima, odgojiteljicama i ostalim osobljem svečano obilježio treći rođendan.

U prisustvu roditelja i uzvanika, među kojima su bili suradnica gradonačelnika Grada Samobora Marica Jelenić i Željko Radovanić, v.d. pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i financije Grada Samobora, odgojiteljice odgojnih skupina Ježići, Zečići, Medvjedići, Žabice i Suncokreti iznenadile su djecu lutkarskom kazališnom predstavom Zimski kaputić maloga ježića.

Osnivačica vrtića Ljuba Mihaljević i ravnateljica Sanja Bogovčič su, kao organizatorice proslave, zaželjele dobrodošlicu svim prisutnima.

Ravnateljica je podsjetila da je briga za djecu predškolskog uzrasta u Samoboru prepoznata od privatnog dječjeg vrtića Osmijeh još prije tri godine. Suočavanje djece s društvenim, znanstvenim, tehnološkim i industrijskim promjenama provode se u programu odgojno-obrazovnog rada dječjeg vrtića usvajanjem kroz igru i davanjem mogućnosti izbora.

U prigodnom programu proslave rođendana razrezana je velika rođendanska torta, a mališani su pokazali svoje znanje i vještine pjevanjem prigodnih pjesmica uz ples i glumu.

S.S.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (5)