Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Cjelodnevni gastro-etno festival na jezeru Orešje

Dojdite na Dragi naš kaj

Dragi naš kaj naziv je cjelodnevnog gastro-etno festivala, koji će se u nedjelju, 31. svibnja, u organizaciji Radija SVN po prvi put održati na jezeru Orešje u Svetoj Nedelji. Manifestacija je predstavljena danas na press-konferenciji u Pizzeriji La Romantica u Hoto centru.

- Dragi naš kaj proizašao je iz istoimene radijske emisije autora i voditelja Tomislava Katanca, koja njeguje kulturu kajkavskog izričaja i prati kajkavce i njihovu kulturno-zabavnu djelatnost u prigorskom, zagorskom i zagrebačkom kraju, a emitira se u eteru svetonedeljskog radija oko godinu i pol dana – rekao je uvodno urednik programa tog gradskog radija Edi Kirschenheuter.

Početak nedjeljnog programa je u 11 sati uz gastro-etno prezentaciju kajkavske starine. Kulturno-umjetnička društva iz svetonedeljskog, samoborskog i drugih krajeva, koja naginju kajkavskoj kulturi i njegovanju starih običaja, u dva će improvizirana stara seoska "dvorišča" u "starom crikvenom selu" prezentirati negdašnji život (pranje rublja u koritu, cijepanje drva, košnju trave, hranjenje domaćih životinja, kosanje djeteline, slaganje kupice...), rad sa starim alatima i prikaz starih zanata (klepanje kose, rad na tkalačkom stanu, čehanje perja...), pripremanje tradicionalnih jela i pića (pečenje rakije, gaženje zelja, greštanje grožda, pečenje kruha, cvrnje čvaraka, pečenje odojka...) te pjevati i plesati kako se to nekad radilo u raznim prigodama – objasnio je voditelj projekta Tomislav Katanec.

Za najmlađe će biti priređena igrališta na kojima će se djeca okušati u igrama koje su se nekad igrale, kao što su hokej, povlačenje užeta, skakanje u vreći, vožnja u tačkama, teranje felge i slično. Osim igara, djeca će moći uživati u malom zoološkom vrtu s domaćim životinjama - kravicom, kokicama, puricama, guskama, pilićima, a imat će mogućnost isprobati, između ostalog, kako je to voditi malo tele na pašu.

Uza sve navedeno, na istome festivalu, osim KUD-ova prezentirat će se i udruge i izlagači s područja Zagrebačke županije koji se uklapaju u ideju tradicije i starine. Tako će se na 30-ak štandova naći domaće rakije, medice, starinskih fritula, staklara, licitara, drugih proizvođača tradicijskih suvenira iz Svete Nedelje, Samobora, Zagreba, Stupnika, Kravarskog, Velike Gorice, Ivanić Grada, Buzeta i ostalih gradova.

Da bi cijela priča bila što originalnija, oko jezera i po "cirkvenome selu" posjetiteljima će biti omogućena vožnja kočijom sa starinskom konjskom zapregom, a znatiželjniji će se moći okušati u jahanju konja i ponija, vožnji traktora, mužnji krave i slično.

U program će biti uključena i ribička društva s pripremom svojih specijaliteta, posebno šarana s rašlji. Osigurana je i ugostiteljska ponuda.

Od 20 sati uslijedit će kajkavski festival Dragi naš kaj, na kojem će se promovirati nove skladbe glazbenika iz svetonedeljskog, samoborskog, šireg zagrebačkog i zagorskog kraja – razjasnio je Katanec. Festival, koji nije natjecateljskog karaktera, okupit će 19 izvođača tzv. "kaj" scene iz Varaždina, Krapine, Zaboka, Bednje, Oroslavja, Bjelovara, Samobora, Svete Nedelje... Poznatiji od njih su Kavaliri, Potepuhi, Savski valovi, Višnja Pevec, Ivica Pepelko, Gordana Ivanjek... Glazbeni mu je producent Ivica Pepelko, a voditelji Davor Dretar Drele, Vid Balog i Davorka Kuhar – Barek, maskota festivala. Croatia Records izdaje CD koji će se na festivalu moći nabaviti po promotivnoj cijeni.

Pokrovitelji Dragog našeg kaja su Grad Sveta Nedelja, Zagrebačka županija i Turistička zajednica grada Svete Nedelje. Njezina direktorica Renata Čaržavec istaknula je na press-konferenciji da su u novoj manifestaciji prepoznali projekt širih razmjera, koji bi u budućnosti mogao dobiti regionalni značaj. Za Svetu Nedelju je značajan – rekla je Čaržavec – zbog promocije ljepote svetonedeljskih jezera, netaknute prirode i razvoja izletničkog turizma.

Na kraju konferencije Barek je pozvala sve posjetitelje da "v nedelu najprvo odglasaju za svog kandidata u drugom izbornom krugu, a potle dojdeju v Orešje na dobru zabavu i veselje".

E.K.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (15)

Novi promotivni materijali Turističke zajednice Grada Samobora

Četiri nova promo materijala

Četiri noviteta za buduće nove turiste, ali i one koji češće vole svraćati u Samobor, predstavit će Turistička zajednica Grada Samobora. Pred novinarima će se naći 3. izdanje Turističkog vodiča na hrvatskom i na engleskom jeziku, promoviran će biti novi Mini vodič grada Samobora, također na hrvatskom i engleskom jeziku, potom turistička karta našega grada, a kao dodatak svemu ide i aktiviranje web stranice Turističke zajednice Grada Samobora na engleskom jeziku na adresi www.tz-samobor.hr.

Treba reći da je, nakon uspjeha i prodaje prvog i drugog izdanja, treće izdanje Turističkog vodiča tiskano u 1000 komada na hrvatskom te 500 komada na engleskom jeziku. Tiraža Mini vodiča je 5000 primjeraka, a u njemu se nalazi karta grada i preporučene četiri rute za šetnju gradom. Predstavljene su i najznačajnije građevine u središtu grada, kao i prirodne znamenitosti i najpoznatije samoborske manifestacije. O svemu opširnije u našem sljedećem broju.

M.Š.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (8)

Zagrebački župan Stjepan Kožić došao poduprijeti samoborsku koaliciju

Na kraju ipak odlučuju birači

Zahvaljujući izvrsnim rezultatima HSS-a, HNS-a i SDP-a na proteklim izborima, te uspjehu Kreše Beljaka u prvom izbornom krugu, u Samoboru je formirana nova koalicijska grupacija. Nakon potpisanog ugovora sve su se tri stranke aktivno uključile u finiš izborne utrke, a podrška je stigla i s viših razina.

Pobjedničkoj se ekipi na Trgu kralja Tomislava pridružio i novi/stari župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić, koji je pobijedio već u prvom krugu i time dodatno učvrstio svoj neprijeporni politički autoritet. U ležernom razgovoru s koalicijskim partnerima prevladavali su optimistični tonovi, a pomalo se, iako s dosta opreza, planiraju i prvi postizborni potezi.

No, na koncu će, 31. svibnja, o svemu odlučiti birači, a ekipa ispred Tina nada se da će im oni ponovno biti naklonjeni.

R.Š.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (48)

Obnovljena kapela na Grandovici

Drvene kapele, zlatni svećenici

Na žumberačkoj Grandovici, u nedjelju, 24. svibnja blagoslovljena je obnovljena kapela, smještena u sklopu novoizgrađenog lovačkog doma Lovačke udruge Žumberačka gora. Kapela je obnovljena povodom Godine svećenika, koju je proglasio Papa Benedikt XVI., a u spomen na sve dosadašnje svećenike koji su živjeli i radili na Žumberku te je posvećena Posljednjem i pravednom sudu.

Liturgijsko slavlje predvodili su žumberački grko i rimokatolički svećenici, a propovijedao je protojerej stavrofor stojdraški župnik Mile Vranešić.

Nakon samog blagoslova, po dobrom žumberačkom običaju uslijedila je proslava uz neizostavne janjce sa žumberačkih pašnjaka i lovačke delicije te nastup KUD-a Marko Vukasović. Kako nam je rekao Mile Vranešić, vodio ih je dobar moto: "Nekad smo imali drvene kapele, a zlatne svećenike".

I.H.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (1)

Promjene u vodstvu Križevačke eparhije za vjernike bizantsko-slavenskog obreda

Nikola Kekić novi biskup

Kako je javila agencija IKA, Papa Benedikt XVI. prihvatio je ostavku dosadašnjeg biskupa mons. Slavomira Miklovša i imenovao prečasnog Nikolu Kekića, župnika konkatedrale Svetih Ćirila i Metoda, biskupom Križevačke eparhije za vjernike bizantsko-slavenskog obreda.

Mons. Nikola Kekić rođen je 18. siječnja 1943. u selu Stari Grad u Žumberku. Roditelji su mu Nikola i Anđa rođ. Smičiklas. Kršten je i miropomazan u crkvi Sv. Petra i Pavla u Mrzlom Polju. Po nacionalnosti je Hrvat. Osnovnu školu pohađao je u Sošicama i u Iloku. Godine 1956. primljen je u Grkokatoličko sjemenište i pohađa četiri razreda Klasične gimnazije, a zatim još četiri razreda Klasične gimnazije kod franjevaca na Kaptolu, gdje je 1963. godine maturirao. U ožujku 1965. upisao je studij na KBF-u u Zagrebu. Godine 1967. križevački ordinarij ga je poslao na daljnji studij u Rim na Papinskom sveučilištu Urbanianum. U tijeku toga studija boravio je u Papinskom ukrajinskom zavodu sv. Jozafata.

Po završetku studija u Rimu križevački vladika Gabrijel Bukatko rukopoložio ga je za svećenika 1. studenoga 1970. u župi sv. Petra i Pavla u Sošicama. U prosincu iste godine povjerena mu je na upravljanje župa sv. Petra i Pavla u Mrzlom Polju. U prosincu 1972. godine imenovan je upraviteljem Grkokatoličkog vjerskog centra u Karlovcu. Odatle je privremeno upravljao i grkokatoličkom župom Blagovijesti u Pribiću i Uznesenja Marijina na nebo u Pećnom. Godine 1977. vraća se u Rim, boravi u Papinskom hrvatskom zavodu sv. Jeronima i pohađa poslijediplomski studij crkvene povijesti na Papinskom orijentalnom institutu, gdje je postigao stupanj magistra. U listopadu 1984. imenovan je vicerektorom Grkokatoličkoga sjemeništa, a od 1. srpnja 1990. rektorom. U prosincu 1984. dobio je dekret za upravitelja zagrebačke župe sv. Ćirila i Metoda. Od 1. prosinca 1988. do danas obnaša službu dekana Katedralnog dekanata Križevačke eparhije. Od 8. prosinca 2003. bio je konzultor križevačkoga vladike Slavomira, a ujedno član Prezbiterijalnog i Liturgijskog vijeća Križevačke eparhije. Godinama obnaša i službu arhivara Križevačke eparhije. Od 1999. urednik je Žumberačkoga krijesa, edicije za Hrvate Žumberčane diljem Hrvatske i inozemstva, gdje je objavio brojne članke iz povijesti Križevačke eparhije i Žumberka.

Križevačka biskupija okuplja grkokatolike na cijelome području Hrvatske, Slovenije te Bosne i Hercegovine. Grkokatolička crkva ili crkva istočnoslavenskog obreda je crkva "vlastitog prava" (sui iuris), koja se u bogoslužju služi bizantskim obredom i grčkim, staroslavenskim ili narodnim jezikom, u punom je zajedništvu s rimskom crkvom te priznaje papu za svoga vrhovnog poglavara. Grkokatoličku crkvu u Hrvatskoj organizirali su oni kršćani grčko-slavenskog obreda koji su u 16. i 17. stoljeću ostavili svoja sela u Dalmaciji, Bosni i Slavoniji te prebjegli pred Turcima u slobodne krajeve hrvatske Vojne krajine. Središta grkokatoličkoga crkvenog života bila su Marča, kao prvo sjedište biskupa od 1511. godine nakon sklapanje unije s Rimom, Pribić, Žumberak te Križevci, gdje je 1777. ustanovljena Križevačka biskupija za vjernike istočnog obreda. U Križevcima se nalazi rezidencija i stolna crkva grkokatoličkih biskupa. U početku je Križevačka biskupija bila u sastavu Ostrogonske, a zatim novoosnovane Zagrebačke metropolije (1852.). Vjernici te biskupije su Hrvati od 1511. godine, Rusini od 18. st., te Ukrajinci od 19. st. i ostali. Od godine 1966. sjedište biskupije nalazi se u Zagrebu, gdje je i Grkokatoličko sjemenište, koje je izgrađeno u drugoj polovici 17. stoljeća, te konkatedralna crkva sv. Ćirila i Metoda.

I.H.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)