Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Sraka na Hrvatskoj televiziji

Dođite, uključite se, doživite...

Što je bolje: biti kauboj ili princezica? Zašto se za Fašnik jedu baš krafne? Zašto se Fašnik ne održava u svim gradovima Lijepe naše? Bila su to neka od pitanja koja su preko telefona postavljala djeca u dječjoj emisiji Nulti sat na HTV-u, a na njih je veselo odgovarala dobro poznata samoborska dječja Sraka Davorka Kuhar.

Na dan otvorenja 179. fašnika, 28.siječnja, Davorka Kuhar - Sraka i novinarka školskog lista Iskrice OŠ Samobor Ines Ibrišević bile su pozvane u spomenutu emisiju kako bi promovirale fašnička događanja u Samoboru.

Emisija je započela pitanjem zašto se Sraka izgovara bez v (Svraka), na što je Davorka Kuhar voditelju objasnila da se u Samoboru tako govori već 179 godina, od prvog Fašnika, te da je to domaći izraz. Razgovor je nastavljen predstavljanjem svih događanja vezanih uz fašnik: zbivanja na trgu, povorki, vatrometa, disco balova, te na spaljivanje Princa Fašnika i koncerta Parnog valjka.

Na pitanje što to Zagreb ima, a neko manje mjesto poput Samobora nema, obje smo se složile da je to raznolikost u sadržajima, ali da manje mjesto ima neke prednosti zbog toga što će roditelji bez straha pustiti djecu van na malo dulje nego u nekom većem gradu.

Tijekom emisije telefon je stalno zvonio i gledatelji su postavljali zanimljiva pitanja, a iz svega je izvučen zaključak da je najbolje doći u Samobor i biti uključen u sva zbivanja kako bi se u potpunosti doživjela fašnička atmosfera.

Stoga vam poručujemo da dođete i ludo se zabavite na Fašniku, te se držite naše stare uzrečice: "Bedaki noriju saki dan,a pametni samo na fašnik!"

Ines Ibrišević, 8.a

Novinarska grupa OŠ Samobor

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

Predstavljen 28. godišnjak - Žumberački krijes za 2005. godinu

Visoka razina i zavidan kontinuitet

Krajem siječnja u lijepo uređenom lovačkom domu Lovačke udruge Žumberački vepar na Budinjaku, svečano je predstavljeno 28. godište Žumberačkog krijesa. U snježnoj žumberačkoj zimskoj idili okupilo se nekoliko desetaka autora, privrženika i čitatelja tradicionalnog godišnjaka žumberačkog kraja.

U ime izdavača Žumberačkog krijesa sve prisutne pozdravio je prečasni Milan – Mile Vranešić. O dugoj žumberačkoj izdavačkoj tradiciji govorio je mr. Nikola Nino Kekić, koji je na samom početku radosno konstatirao kako je dobro da se ova prezentacija održava u Budinjaku, koji svojim bogatim arheološkim nalazištima svjedoči o visoko kvalitetnom civilizacijskom životu unatrag nekoliko tisućljeća. Izdavanje žumberačkih godišnjaka vezano je uz ime sveučilišnog profesora dr. Janka Šimraka, kasnije križevačkog biskupa.

Nakon duge pauze kroz četiri godine Žumberački kalendar (l965. – 1968.) pokrenuo je đakon Križevačke biskupije Milko Predović. Od l978. godine kontinuirano izlazi Žumberački krijes. Glavni predstavljač, ravnatelj Samoborskog muzeja Miroslav Milonjić, u kratkom, ali nadahnutom govoru istaknuo je da je sama pojava jednog takvog godišnjaka čudo, a kamoli održavanje kontinuiteta izlaženja na zavidnoj uredničkoj i grafičkoj razini. Uredništvu je zaželio još dugi niz godina uspješnog rada.

Nakon službenog dijela predstavljanja Žumberačkog krijesa načelnik Općine Žumberak, Nikola Hranilović Bazek i načelnik Općine Krašić, Matija Ilijanić, sve prisutne izvijestili su o gradnji komunalne infrastrukture, a sve za obnovu života i boljitka tamošnjeg stanovništva. U ime Gradskog poglavarstva Samobora Tomo Gvozdanović izvijestio je prisutne o gradskim poticajnim sredstvima, ali je upozorio i na činjenicu da gradnja osnovne infrastrukture bitno zaostaje za potrebama.

Javna ustanova Park prirode Žumbrak – Samoborsko gorje bili su srdačni domaćini ovog skupa, a ravnatelj Parka, dr. Matija Franković, sve prisutne upoznao je s djelatnošću Parka prirode, te ih pozvao na očuvanje jedinstvene žumberačke prirode, ali i na gospodarsko - poljoprivrednu obnovu do sada potpuno devastiranog prostora, ljudi i privrede.

Daniel Vranešić uputio je poziv svima da se zdušno uključe u proslavu 475. godišnjice doseljenja Uskoka u Žumberak. Najveći doprinos toj velikoj godišnjici bit će izgrađeni novi kilometri asfalta, vodovoda i nova radna mjesta. Sve to današnji Žumberak zaslužuje, jer nemjerljiv je doprinos ovih ljudi u vojnom, gospodarskom, kulturnom i duhovnom životu domovine nam Hrvatske.

Ivica Horvat

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)