Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

30. sjednica Gradskog vijeća Grada Samobora

Cvjeta cvijeće i u naše preduzeće

U Galeriji Prica održana je u četvrtak, 16. svibnja, 30. sjednica Gradskog vijeća Grada Samobora s 29 točaka dnevnog reda, većinom vezanih uz poslovanje i izvršenje programa u protekloj godini. Sve je bilo gotovo za dva sata i završilo uzajamnim pohvalama i zahvalama gradske vlasti i vijećnika, koje su pred kraj sjednice prštale sa svih strana.

Najprije je pročelnica za financije Jelena Sirovica pojasnila kako je 2023. godina završena s viškom od 1,9 milijuna eura u gradskoj kasi, a s prenesenim viškom iz prethodne godine Grad je u plusu za 4,2 milijuna eura. Taj će novac biti raspodijeljen kod prvog sljedećeg rebalansa ovogodišnjeg proračuna. K tome, projekti koji se odnose na korištenje EU sredstava ugovoreni lani iznosili su gotovo 20 milijuna eura, a sav priljev tog novca još nije ostvaren, jer se još radi, rekla je Sirovica. Tijekom rasprave nezavisna vijećnica pitala je što je s donacijom koju je dobila OŠ Milana Langa u Bregani prije nekoliko godina, a koja čeka da se potroši i zbog inflacije gubi na vrijednosti. Pročelnica je odgovorila da to nije bila namjenska donacija, ali je Školski odbor odlučio da se utroši na gradnju i opremanje nove sportske dvorane, iako sama donacija za to ne bi bila dovoljna, a u međuvremenu se krenulo u dobivanje EU sredstava s kojima će izgradnja školske sportske dvorane i dogradnja škole u Bregani biti sufinancirana.

Zapelo je malo i kod Prijedloga odluke o donošenju V. točkastih izmjena i dopuna Odluke o donošenju Generalnog urbanističkog plana Grada Samobora. Gradska pročelnica za gospodarstvo, razvoj i projekte Europske unije Martina Kovačić objasnila je zašto su ove izmjene i dopune GUP-a na dnevnom redu, napomenuvši da su tu u pitanju inicijative investitora, odnosno vlasnika i korisnika prostora na koji se izmjene i dopune odnose. Reagirala je vijećnica Irena Franceković rekavši kako će glasati protiv ovih izmjena, jer misli da treba stati s promjenama planova koji su se ranije donosili, a sada ih prilagođavamo potrebama investitora i prenamjenjujemo zone gradnje iz mješovitih u gospodarske, za koje se plaća i niži komunalni doprinos, kao i niža komunalna naknada. Prema ovim izmjenama proširuje se parkiralište kod Sparove trgovine u Južnom naselju i stambeno-poslovna zona iza Autobusnog kolodvora, sve na uštrb zelenih površina i kvalitete života naših građana. Sve će to dodatno zagušiti promet u gradu, primjerice na "betonki", i smanjiti kvalitetu života građana, a potreba za vrtićima i školama, usprkos aktualnoj izgradnji novih objekata, bit će sve veća, rekla je Franceković.

I pročelnica i gradonačelnica uvjerene su da se to neće dogoditi i da oni na sve to paze, ali, kako je odgovorila Škrobot, nije rješenje u tome da se svi investitori blokiraju i da sve stane te ukazala na to da se ne radi samo o tvrtkama koje žele investirati, već i o građanima, pojedincima, koji traže da im se omoguće njihove potencijalne investicije.

Uglavnom, svi su nanjušili da su im u Samoboru otvorena vrata za svaku vrstu gradnje pa će se i nadalje graditi do iznemoglosti, jer više od tisuću zahtjeva za gradnjom čeka na odobrenje. Samo na mjestu bivše Klarine pekare (Perkovčeva/Mirnovečka) niknut će pedesetak novih stanova, rekao je pročelnik Mixich u Aktualnom satu.

Tak je to kad se već "ziđa". Uvek malo dodaš, za svaki slučaj.

Samoborcima preostaje samo da bleje i čude se novitetima. Davno smo naučili da su pare svakoj vlasti slast.

Rutinski su odrađena i potvrđena izvješća o radu poslovanja Komunalca, Odvodnje, POU-a, Muzeja, gradskih dječjih vrtića, sportskih saveza, tehničara, Savjeta mladih i ostalih proračunskih korisnika za prošlu godinu.

Kod svih cvjeta cvijeće u proljeće.

Bilo je nekih primjedbi (Irena Franceković) oko dobiti Komunalca i ilegalnim odlagalištima otpada, traženje postavljanja kamera, na što je direktor ove gradske tvrtke odgovorio da se tu niš posebno ne događa, a da kamere ne pomažu, jer padaju na sudovima. Vijećnica je pitala i zašto se kupalište na Vugrinščaku nekako ne upogoni kroz cijelu godinu, na što joj je odgovorila ravnateljica Ustanove Sportski objekti Samobor Maja Biondić, rekavši da je takvih ideja već bilo te da se probalo s produženjem sezone kupanja, ali za to nije bilo zainteresiranih kupača, a s obzirom na povijesnu vrijednost Vugrinščaka konzervatori ne dopuštaju bilo kakvo zatvaranje bazena, pa ni staklenim stijenama.

Od važnijih stvari treba istaknuti da je nam je novi prijateljski grad - Grad Valpovo.

Nismo doznali ni što ni kako Savjet mladih nakon par godina, kad je konačno oformljen, savjetuje gradske vijećnike ili koga već treba.

Vijećnik Matija Hržić (HDZ) pitao je što je s izgradnjom Centra za tehničku kulturu u Samoboru, a gradonačelnica mu je odgovorila da je s čelnicima zajednice bila na sastanku na kojem ih je zatražila da predlože što će taj Centar raditi u pet godina te tko će njime i kako upravljati, s obzirom na to da se on spominje i kao regionalni centar, te da sve to treba definirati prije pokretanja cijele priče.

Pokušavali su na kraju vijećnici biti i duhoviti u međusobnim stranačkim dobacivanjima i prepucavanjima, ali samo su pokazali kako je cijeli svemir između njih i njihovog poimanja humora ili satire.

Na kraju se ionako svi cmaču i komplementiraju jedni drugima.

Dajte najte.

AKTUALNI SAT

Aktualni sat svojim je prijedlogom da se nekadašnjem predsjedniku Skupštine općine Samobor Petru Keseriću, kojemu je na Žumberku nedavno podignuta spomen ploča, za njegove zasluge u razvoju cijelog grada, slična postavi i negdje u Samoboru ili dodijeli ulica ili park, otvorio HSS-ov vijećnik Ivan Horvat.

Nezavisnu vijećnicu Irenu Franceković zanimalo je što će se graditi u Mirnovečkoj gdje je nekad bila Klara, može li Grad otkupiti cijelu bivšu robnu kuću SAMA, u kojoj sada dva prostora nisu gradska, te kako će biti reguliran promet kad se bude popravljao most između Kladja i Velike Rakovice, kao i to hoće li se asfaltirati dio Prinčeve ulice u Molvicama, što bi skratilo put preko Svetonedeljskog brega.

- Na prostoru nekadašnje Klare, prema postojećim saznanjima, gradila bi se zgrada s pedesetak stanova u četiri aneksa, a zasad je samo proveden postupak utvrđivanja potrebnih uvjeta za to i uvjeta priključenja – rekao je pročelnik gradskog odjela za provođenje dokumenata prostornog uređenja i gradnju Davor Bošković.

S prijedlogom za kupnju preostalih prostora u SAMI složila se i gradonačelnica Petra Škrobot, dodavši da Grad ima namjeru kupiti i bivše ZET-ove garaže s parkiralištem te stari autobusni kolodvor.

- Promet između Rakovice i Kladja ne bi trebao biti obustavljen dok se bude radilo na ojačanju konstrukcije mosta nego će, kao što je i sada, biti reguliran semaforima – rekla je još gradonačelnica.

- Komunalac ima nalog za redovito održavanje Prinčeve ulice, koja u ovom trenutku nije prioritet – rekao je zamjenik gradonačelnice Petar Burić, ali i dodao da će se u asfaltiranje morati vrlo brzo ići kako bi se postigla bolja povezanost prema Svetoj Nedelji, jer i Google Maps Prinčevu izbacuje kao smjer prema Molvicama te usmjerava preko Svetonedeljskog brega, pa mnogi tamo zapnu.

Darko Lisec (SDP) pitao je što je s novom studijom javnog gradskog prijevoza, kada se kreće s produžetkom vodovodne mreže u Galgovu te hoće li se urediti cijela cesta u Podgrađu na kojoj se sada radi.

- U tijeku je vrednovanje pristiglih ponuda za javni prijevoz, a kad se odabere prijevoznik prezentirat će se svi detalji oko toga – rekla je Petra Škrobot. Njezin zamjenik Petar Burić za produžetak vodovodne mreže u Galgovu naveo je da će i to, nakon sastanka u Vodoopskrbi i odvodnji, pasti na leđa Grada, pa će se do sredstava pokušati doći preko EU fondova. Pročelnik Upravnog odjela za komunalne djelatnosti Aleksandar Mixich za cestu u Podgrađu je rekao da će biti u programu izvanrednog održavanja, jer je postojećim projektom tamo izgrađeno 650 metara pješačke staze i nova javna rasvjeta, a Grad mora voditi računa o ravnomjernom ulaganju na svim područjima. Gradonačelnica je dodala da se u Podgrađu, uz navedeno, uređuje i društveni dom.

Sanju Horvat Iveković iz SDP-a zanimalo je u kojoj je fazi projekt rekonstrukcije vrlo frekventne Mirnovečke ulice kod bivše pekare te kada se može očekivati početak rekonstrukcije zgrade za novu školu na prostoru nekadašnje vojarne.

Aleksandar Mixich je rekao da je za Mirnovečku Prometni fakultet napravio analizu i studiju s nekoliko varijanti rješenja, a Petra Škrobot za školu da je u tijeku vrednovanje 15 pristiglih ponuda te da će radovi početi krajem lipnja, ne bude li žalbi ili nekih drugih zastoja.

Na pitanje HDZ-ovog vijećnika Matije Hržića gdje su nestali punjači za električne automobile sa stupova javne rasvjete, gradonačelnica Petra Škobot je odgovorila da je to bio pilot projekt financiran preko fondova EU, a uklanjanje punjača, dok se ne utvrdi tarifni model za njihovo korištenje, zatražio je HEP. - Mi bismo sada radije išli na novi model s bržim punjačima – dodala je gradonačelnica.

Na kraju sjednice pročelnik Aleksandar Mixich zahvalio je svim predsjednicima mjesnih odbora i gradskih četvrti na kooperativnosti u provedbi nikad brojnijih komunalnih zahvata na području grada tijekom prošle godine.

M.K.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

Predstavljena publikacija "Nemirna zemlja 2"

Čekamo i "Nemirnu zemlju 3"!

U prostorijama Auto kluba Samobor u Livadićevoj ulici u Samoboru, 15. je svibnja predstavljena publikacija "Nemirna zemlja 2", u kojoj je, na publicistički način, sabrano osam geološko - klimatskih predavanja, koja su, od studenoga 2023. do veljače 2024. godine, održana u samoborskom Pop-Up kinu na sutobusnom kolodvoru.

Organizatori predavanja, Društvo inženjera i tehničara Grada Samobora i samoborsko Pučko otvoreno učilište, angažirali su kao predavače eminentne znastvenike i stručnjake, koji su na popularan način prezentirali teme koje su se, uglavnom, odnosile na klimatske promjene i njihov utjecaj na zbivanja na Zemlji, s posebnim osvrtom na područje Samobora.

Uvodno je o publikaciji govorio predsjednik DITS-a Stjepan Črnjak, a pridružili su mu se i inicijator cijelog ciklusa Ivan Opić te Ladislav Palinkaš, Zvonko Žibrat, Krešo Pandžić i Marijan Poljak. O nastanku prublikacije kratko je govorio i njen urednik Robert Škiljan.

Zaključeno je da nas klimatske promjene, koje svakodnevno osjećamo, prisiljavaju na nužnost provođenja mjera prilagodbe njihovim učincima, što znači da treba racionalnije živjeti (manje kupovati, a više stvarati), osobito u potrebi za hranom, ulagati u energetsku (samo)održivost - postaviti solarne panele i baterije, prilagođavati se klimatskim promjenama, graditi manje kuće za stanovanje (kao naši preci) te ih energetski unaprijediti, u kućanstvu racionalizirati energetske potrebe (grijanje – hlađenje), obnoviti traženje rješenja za iskorištavanje hidroenergetskog potencijala Save te izvora geotermalne energije, poticati oživljavanje gorskih predjela, za područje Samobora pribaviti meteorološke podatke i izradu pripadnih proračuna, inicirati uspostavu još jedne meteorološke postaje na gorskom području Samobora, izvesti Poučno - geološku stazu Samobor, u svrhu smanjenja potresnog rizika (ugroženosti) nužno je strogo poštivanje važećih protupotresnih normi pri projektiranju i građenju objekata te pri planiranju razvoja prostora te uskladiti odredbe Generalnog urbanističkog plana Grada Samobora s aktualnom seizmološkom kartom Hrvatske.

O svemu tome moglo bi biti riječi u nekom novom ciklusu predavanja, za što svakako postoji veliki interes javnosti, što je pokazala i "Nemirna zemlja 2".

T.I.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)